Foto: HUP

HUP-Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti Hrvatska udruga nezavisnih izvoznika softvera CisEx i hrvatski ogranak inicijative "eSkills for Jobs" koju provodi Europska komisija, organizirali su predstavljanje političkih i gospodarskih programa političkih stranaka i koalicija, u onom dijelu koji se odnosi na budućnost informacijsko-komunikacijske industrije (ICT) u Hrvatskoj, priopćili su iz HUP-a.

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić istaknuo je kako Hrvatska gubi 300 milijuna eura godišnje jer ne koristi prednosti digitalne ekonomije. Također je dodao i kako je upravo ICT industrija ta koja pokazuje koliko Hrvatska može biti konkurentna te kako bi to trebalo iskoristiti i u praksi.

Da se nešto što prije mora promijeniti istaknuo je i Nikola Dujmović iz CisEX-a rekavši kako od nove vlade očekuju da promijeni dosadašnju klimu donošenja zakona koja nije uzimala u obzir specifičnosti digitalne ekonomije.

"Prilikom donošenja i promjena zakona koji se odnose na rad i jednostavnost poslovanja trebalo bi imati na umu specifičnosti ICT sektora i načina poslovanja u ovom sektoru te smanjiti količinu birokracije i nepotrebne administracije koja nas značajno opterećuje“, naglasio je Dujmović.

Adrijan Ježina, predsjednik HUP-ICT-a upozorio je kako Hrvatska ne može biti konkurentna ako država ne napravi transformaciju.

"ICT industrija može proizvoditi bilo gdje i zato je potrebno izgraditi infrastrukturu kako bi naš ICT sektor ostao ovdje i mogao držati korak s ostatkom svijeta. Potrebno je stvoriti eko sustav koji će lagano i efikasno podupirati ICT industriju“, istaknuo je Ježina.

Hrvoje Balen: Hrvatska ima manjak kvalificirane radne snage u ICT sektoru

Govoreći o trenutnom stanju u ICT-u, Hrvoje Balen, potpredsjednik HUP-ICT-a i nacionalni koordinator za provedbu inicijative "eSkills for Jobs" u Hrvatskoj, podsjetio je kako Hrvatskoj nedostaje kvalificirane radne snage koja bi se mogla zaposliti u IT sektoru, ali i kako svake godine na tržište rada izlazi samo 850 ICT stručnjaka, a otvara se oko 2000 novih radnih mjesta. Stoga postoji značajan i vrlo primjetan raskorak između pojedinaca koji izlaze iz sustava obrazovanja i broja koji bi hrvatski IT sektor mogao zaposliti.

"ICT sektor je vrlo heterogen. Broj zaposlenih raste i trenutno iznosi oko 32 tisuće. Međutim, dok u IT sektoru izvoz raste, zbog regulatornih razloga u telekomunikacijskom sektoru pada. U posljednje dvije godine sektor proizvodnje softvera i IT usluga bilježio je rast izvoza veći od 50 posto unatoč krizi. Razvoj tog sektora proporcionalno ovisi o broju zaposlenih“, istaknuo je Balen.

Političari nemaju viziju što s ICT sektorom nakon izbora

Predstavnici političkih stranaka – Darko Parić u ime koalicije Hrvatska raste, Ivan Barać u ime Domoljubne koalicije, Ante Lučić u ime MOST-a nezavisnih lista, Miroslav Mađarić u ime OraH-a, Sergej Seferović u ime Uspješne Hrvatske te Drago Cmuk u ime stranke Pametno raspravljali su o ključnim temama za ICT industriju.

U raspravi su se dotaknuli tema poput informatizacije države, javnog sektora i lokalne samouprave te digitalnih usluga dostupnih kroz sustav e-Građani. Također, pokušali su iznijeti svoje planove kako utjecati na stvaranje gospodarske klime koje će dovesti do povećanja zaposlenosti i investicija u ICT sektoru.

Najviše je zanimanja izazvala rasprava o nedostatku ICT kadra i obrazovnoj politici, gdje su se svi složili kako je nužna reforma obrazovanja i povezivanje akademskog i realnog sektora, ali ne i način na koji bi to trebalo provesti.

Jedna od tema je bila i poticanje startup ICT tvrtki i kako im olakšati prve tri godine poslovanja.

Dojam nakon održanog panela je da je ICT jedna od top tema u Hrvatskoj, ali da političke stranke nemaju jasnu viziju što i kako napraviti s ICT-om nakon izbora. Nedostajalo je konkretnih odgovora na pitanje kako pomoći i ubrzati daljnji razvoj ICT sektora, ali i kako olakšati poslovanje ICT tvrtkama u Hrvatskoj, da rastu brže, zapošljavaju više i povećaju udio sektora u ukupnom BDP-u.

ICT industrija u Hrvatskoj raste određenim tempom, bez obzira na državu, a sad joj treba podrška da još više ubrza svoj rast. ICT je ključan za konkurentnost i razvoj svakog pojedinog sektora i države u cijelosti te bi se njegovom razvoju trebalo pristupiti ozbiljno i strukturirano, zaključuje se u priopćenju HUP-a.