Screenshot: Udruga Lipa

EUROPSKA komisija upozorila je da bi javni dug Hrvatske do 2017. mogao narasti na 93 posto BDP-a ako se ne poduzmu konkretne mjere. Pitali smo političke stranke kojim bi ga oni mjerama smanjili.

MOST: Srukturne promjene svih razina birokracije

Da je javni dug Hrvatske rezultat neodgovornog načina upravljanja dosadašnjih vlada zadnjih 15-tak godina smatra ekonomistica Tea Golja iz MOST-a. Za Index je rekla da model saniranja javnog duga treba biti provođen na više razina i kroz razna područja društvene organizacije.

"Ono što se gotovo trenutno treba primijeniti je optimizacija troškova svih razina, svođenje države u minimalne okvire, refinanciranje postojećih obveza kroz povoljnije financijske izvore.

Dugoročno se javni dug treba rješavati strukturnim promjenama svih razina birokracije, stvaranjem uvjeta za jačanje i širenje proizvodne baze koja služi za punjenje proračuna tj. stvaranjem preduvjeta za jačanje gospodarskih aktivnosti i povećanje zapošljavanja. Razni faktori utječu na povećanje gospodarskih aktivnosti i zapošljavanja, od pojednostavljenja zakonskih propisa, jednostavnije radne regulative, smanjenje prekršajnih postupaka prema poduzetnicima, ukratko kroz kreiranje pozitivne poduzetničke klime umjesto sadašnje antipoduzetničke klime.

Zamjenjivanje uvoza vlastitom proizvodnjom te općenito poticanje hrvatske proizvodnje također je jedan od faktora koji pozitivno djeluju na javni dug. Ukratko, dugoročno uravnoteženje proračuna, posebno razvoj prihodovne strane, najbolje je, najstabilnije i najdugoročnije rješavanje javnog duga", zaključila je Golja.

Pametno: Proračun dovesti u stanje nultog deficita

Maja Vehovec, znanstvena savjetnica na Ekonomskom institutu i nositeljica liste za I. izbornu jedinicu stranke Pametno za Index je rekla da se rješenje krije se u samoj definiciji rasta duga.

"Vladu treba obvezati na dovođenje proračuna u stanje nultog deficita što bi zaustavilo daljnji rast duga. To je prvi korak u rješavanju ovog gorućeg problema'", rekla je Vehovec.

Oštro se protivi idejama monetizacije javnog duga smatrajući da njihova realizacija ne bi riješila problem duga već bi ponajprije završila u hiperinflaciji i potpunoj ekonomskoj katastrofi.

Ističe kako je fiskalna uravnoteženost jedini pravi i legitiman odgovor na problem duga pa se zato navodi, stranka Pametno zalaže za uvođenje strogih, transparentnih i zakonski određenih fiskalnih pravila.

Predlaže definiranje tih pravila, a ona se sastoje u zaustavljanju rasta proračunskih rashoda na sadašnjoj razini udjela u BDP-u, bez rashoda nastalih korištenjem sredstava iz EU fondova u 2016., a potom u smanjivanju tog udjela tijekom pet godina za pet postotnih bodova s 48 na 41 posto BDP-a.

Drugo bi pravilo kaže, bilo zaustavljanje rasta javnog duga u 2017., a u sljedećih 15 godina spustiti udio duga u BDP-u ispod 60 posto i tamo ga trajno zadržati. I, na kraju, ostvariti primarni suficit već u 2016. i u svim godinama, i to takav da bude konzistentan s ciljem smanjivanja javnoga duga.

ORaH: Smanjiti lokalnu samoupravu

Glasnogovornik ORaH-a Dejan Šarčević za Index je rekao da se ORaH zalaže za provođenje reforme javne uprave, teritorijalnog preustroja i pravosuđa.

"Treba provesti poreznu reformu, rasteretiti porez na rad kao otvaranje prostora zapošljavanju te provesti niz mjera za fiskalnu konsolidaciju. Reformu proračuna s tabličnog treba prebaciti na projektni proračun da se vidi koliko se sredstava utroši na neki projekt. Time bi se napravile velike uštede. Također treba napraviti teritorijalni preustroj uspostaviti pet regija. Mora se smanjiti lokalna samouprava, a sredstva preokrenuti na razvoj gospodarstva", smatra Šarčević.

Dodao je kako se zalažu da država bude funkcionalna, ta da se ekonomija pokrene kroz sektore za hranu, energetiku, gospodarenje vodama i gospodarski otpad.

SDP: Dugogodišnje koncesije nad državnom imovinom

SDP se pak u svojim dosadašnjim izjavama za medije izjasnio da je javni dug poželjno smanjivati ili kontrolirati dugogodišnjim koncesijama nad državnom imovinom. Ističu kako su upravo oni u svom mandatu poduzimali sve korake da se javni dug smanji, ali kao što znamo to im nije pošlo za rukom.

Milanović je nedavno u Tweet Up-u izjavio da Hrvatska nema velik broj zaposlenih u javnom sektoru, te da nema potrebe za smanjivanjem lokalne samouprave jer tvrdi sustav županija dobro funkcionira.

HDZ: Suzbijanje sive ekonomije i poreznih utaja

HDZ se pak protivi radikalnim mjerama štednje kao jednom od mjera kontrole rasta javnog duga. Smatraju da deficit treba smanjivati fiskalnom politikom usmjerenom na dugoročnu održivost, te povećanjem prihoda do kojeg će doći ostvarivanjem većih stopa ekonomskog rasta te suzbijanjem sive ekonomije i poreznih utaja.

Iz IDS-a su se izjasnili da baš kao i njihov koalicijski partner SDP podržavaju dugogodišnje koncesije nad državnom imovinom kao mjeru za smanjivanje deficita, ali za razliku od SDP-a smatraju da je u hrvatskim javnim službama dio zaposlenih višak.

U HKS-u Ruže Tomašić veličinu proračunskog deficita zakonski bi ograničili pa bi se smatraju time onemogućilo neodgovorno financijsko ponašanje vlade.

Koalicija Uspješna Hrvatska, Ive Josipovića i Radimira Čačića posebnim zakonom bi ograničili maksimalni mogući deficit jer bi se tako tvrde onemogućilo neodgovorno financijsko ponašanje bilo koje hrvatske vlade.

Smatraju i da je javni sektor prevelik, a nemaju ništa protiv modela koncesija, ali bi svoje stajalište konačno definirali ovisno o vrsti imovine koja bi se koncesionirala.