Foto: 123rf

Sportski trening treba se izvoditi kontinuirano, odnosno treba predstavljati dugoročan proces usavršavanja u kojem razlikujemo radni interval koji predstavlja stimulacijski dio te interval odmora koji podrazumijeva relaksacijski dio trenažnog procesa.

U intervalu odmora se putem niza mjera oporavka obnavlja stanje organizma, kako u energetskom i živčano - mišićnom, tako i u mentalnom i emocionalnom smislu.



Biokemijska aktivnost nakon treninga omogućava sportašu da u fazi odmora uspostavi povišenu radnu sposobnost, odnosno da dođe do pojave superkompenzacijskog procesa. 

- dekompenzacijski proces - umaranje, iscrpljenje
 

- kompenzacijski proces - oporavak, obnavljanje
 

- superkompenzacijski proces - povišena radna sposobnost
 

- rekompenzacijski proces - ponovno vraćanje stanja organizma na početni nivo
 

Za početak treba naglasiti kako je organizam samoorganizirajući i samoregulirajući sustav.

Reakcije sportaša na trening koji je usmjeren na razvoj komponenta treniranosti učestalo podrazumijevaju pojavu neugode koja za sportaša predstavlja određen stres na koji organizam reagira na način da dodatnom aktivnošću svojih organskih sustava povećava rezerve organizma poput glikogena kako bi se pripremio za idući trening.

U fazi oporavka sportašev organizam nastoji povećati zalihe energije, odnosno povećati vlastitu spremnost za nadolazeći trening.

Reakcije organizma za vrijeme treninga te za vrijeme oporavka treba promatrati na način da se posebno analiziraju reakcije organizma sportaša koje se za vrijeme treninga povećavaju, poput frekvencije srca i koncentracije hormona kortizola, i reakcije organizma koje se snižavaju  poput poput količine glikogena te aktivacije inzulina.

Reakcije organizma koje su za vrijeme treninga poprimile visoke vrijednosti nakon njegovog završetka se snižavaju do razine prije početka treniranja.

Također, pokazatelji stanja organizma koji su se za vrijeme treninga snizili nakon njegova završetka vraćaju se na razinu jednaku kao prije početka treninga. 
 

(vrijednosti izražene u satima)
 

- trening brzinske izdržljivosti: 60 - 72 
 

- trening opće aerobne izdržljivosti: 48 - 60 
 

- trening snage: 36 - 48 
 

- trening brzine: 24 - 36 
 

Rad i odmor u procesu sportske pripreme trebaju biti dozirani na način da osiguravaju optimalan razvoj sportaševe pripremljenosti što u praksi podrazumijeva da svaki idući trening u mikrostrukturi treninga se najefikasnije može provesti u stanju ponovno uspostavljene, odnosno još efikasnije, u stanju povećane radne sposobnosti.