Screenshot: N1

KOLONOM sjećanja od Memorijalnog muzeja u Jasenovcu, minutom šutnje, čitanjem pisama logoraša te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomenika "Kameni cvijet“ odana je počast žrtvama ustaškog koncentracijskog logora, 71. godinu od proboja 600 logoraša, od kojih je preživjelo njih stotinjak.

Službenu državnu komemoraciju, koja je počela intoniranjem himne "Lijepa naša", organizirala je Javna ustanova spomen područje Jasenovac pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora čije je izaslanstvo predvodio predsjednik Željko Reiner.

Uz izaslanstvo Sabora u kojem su bili brojni zastupnici, vijence su položili i zapalili svijeću izaslanstva Vlade na čelu s premijerom Tihomirom Oreškovićem, kao i izaslanik predsjednice Republike Branko Lustig te izaslanstvo HAZU-a, Matice hrvatske, HSS-a, Grada Zagreba te predstavnici nacionalnih manjina i drugi.

Za razliku od ranijih godina, na komemoraciji, prema želji preživjelih logoraša, državni dužnosnici nisu održali govore već je pročitano pismo najstarije živuće bivše zatočenice Pave Molnar, kao i nekoliko pisama logoraša iz knjige "Pisma iz logora“, autorice Maje Kućan. Molitve za mrtve izmolili su imam te katolički i pravoslavni svećenik.

Simbol zla koje je iznjedrila mržnja prema drugome

"Jasenovac. Simbol zla. Zla koje nije haralo samo ovdje i samo tada. Zla koje je iznjedrila mržnja prema drugome, prema drugima, prema onima koji drugačije misle. Mržnja na koju čovjek kao biće ni danas nije imun. Zašto ova gorka, mračna i tragična škola ima tako slabe učenike?“, piše 95-godišnja Molnar u pismu koje je pod Kamenim cvijetom interpretirala dramska umjetnica Branka Cvitković.

Podsjetivši da je ustaški režim u Jasenovcu ljude ubijao "samo zato što su bili druge vjere i druge nacionalnosti“, Molnar u pismu svjedoči da su među prvima ubijeni Romi, pa Židovi i Srbi. "Teško je zaboraviti kako ustašica zbog jednog aspirina ubija mladu Židovku, ne može se zaboraviti kako srpsku djecu odvajaju od majki, plač i krikovi i danas se čuju. Ta djeca mahom su umrla od gladi i bolesti, neka tek rođena“, napisala je preživjela logorašica Jasenovca.

Jasenovac je, ističe, mjesto velike boli i tuge, "sjećanja i opomene“. No, naglašava, ne smije biti mjesto mržnje. "Mi preživjeli logoraši odbacujemo zlo, u nama ne živi mržnja“, poručuje. Dužni smo to, kaže, žrtvama Jasenovca te "našim unucima i onima koji dolaze poslije njih“.

Hasanbegović: Odgovorni su oni koji bojkotiraju službenu državnu komemoraciju

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović je uoči službene komemoracije jasenovačkim žrtvama izjavio kako ne osjeća nikakvu osobnu odgovornost zbog toga što se ove godine održavaju tri komemoracije u Jasenovcu, a odgovornim smatra one koji bojkotiraju službenu državnu komemoraciju.

Na pitanje novinara tko je kriv što postoje tri komemoracije, Hasanbegović je rekao: "Odgovorni su oni koji bojkotiraju službenu državnu komemoraciju." Ministar je na pitanje osjeća li osobnu odgovornost kratko odgovorio - ne.

Prije dolaska pred memorijalni centar ministar Hasanbegović je bio na liturgiji za poginule koja je održana u pravoslavnoj crkvi u selu Mlaka kod Jasenovca, gdje je išao odati počast žrtvama logora i odati poštovanje prema episkopu, mitropolitima i vjernicima.

U povorci sudjelovao kontroverzni Igor Vukić

U povorci je bio tzv. tajnik za istraživanje trostrukog logora Jasenovac Igor Vukić. Kontroverzni Vukić više je puta u medijima prezentirao teoriju prema kojoj Jasenovac nije bio logor smrti nego "radni logor i mjesto internacija za skupinu Židova". Prošle godine žestoko je kritizirao komemoraciju odnosno ono što su govorili Zoran Milanović, Josip Leko i Milorad Pupovac. Također, tvrdi da je veliki dio u Jasenovcu umro od bolesti, a ne od nasilne smrti.

"Ni opširni iskazi petnaestak zatočenika koji su u logoru bili baš u to vrijeme, a koji se mogu pronaći u Hrvatskom državnom arhivu i historiografskoj literaturi, ne potvrđuju da je u to vrijeme u logoru bio velik broj skupnih ili masovnih egzekucija", tvrdi Vukić koji je danas bio u koloni.

Stradalo naviše Srba, Roma, Židova i Hrvata

Jasenovac je od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Poimenični popis žrtava logora navodi imena i podatke za 83.145 žrtava - 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti. Najviše je u 1.337 dana postojanja logora stradalo Srba, Roma, Židova i Hrvata.

 Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. travnja 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni.

Prije tjedan dana žrtvama jasenovačkog logora komemoraciju je organizirala Koordinacija židovskih općina, a u nedjelju će biti i komemoracija u organizaciji Saveza antifašističkih boraca (SABA RH).

Komemoraciji stoga nisu nazočili predstavnici židovske zajednice i Srpskoga narodnog vijeća (SNV) te antifašsitičkih organizacija je smatraju da je u društvu  prisutna revitalizacija ustaštva.

Ipak, na državnoj komemoraciji bilo je pojedinca iz Židovske općine Zagreb pa je tako Vladimir Bogdanić u izjavi novinarima istaknuo da je tu jer njegova Republika danas komemorira žrtve..

Kako javlja N1, ove godine u koloni je svega nekoliko stotina ljudi, što je daleko manji broj u odnosu na prošle godine.