HDZ nakon Fimi medie opet u problemima: Tvrtke im posuđivale milijune, a podatke su tajili
Foto: FAH, HDZ
GODIŠNJI financijski izvještaji HDZ-a za 2013. i 2014., kao i izvještaj Državnog ureda za reviziju, potvrđuju kako je HDZ uzimao milijunske zajmove kako od banaka, tako i od trgovačkih društava. Jedna od tvrtki koja je davala zajam HDZ-u ne bavi se pozajmljivanjem novca već plinskim biznisom. Plinski biznis u fokusu je političkih afera HDZ-a od doba Ive Sanadera do Tomislava Karamarka u aferi Konzultantica.
Rizničar HDZ-a bez komentara o zajmu
Podsjetimo, Pavao Vujnovac, hrvatski poduzetnik koji se bavi plinskim biznisom, potvrdio je tjedniku Nacional kako je HDZ-u posudio 4,2 milijuna kuna. Vujovac tvrdi da je posudbu HDZ-u napravio na zamolbu tadašnjeg glavnog tajnika Milijana Brkića.
Naime, HDZ-u smo jutros uputili upit o spornom zajmu, no nismo dobili odgovor. Glasnogovornik stranke Ivan Jabuka nije nam se javljao na pozive i na pismene upite. Razgovarali smo s nekoliko istaknutih HDZ-ovaca, no nitko od njih nije nam znao reći detalje tog spornog zajma.
Štoviše, Božidar Longin, aktualni rizničar HDZ-a, kaže da ne zna ništa o tome.
Rizničar HDZ-a Longin ne zna ništa o spornom kreditu
"Pogledajte kada je potpisan taj navodni ugovor. To je 2013. godina, a ja tada nisam bio rizničar", rekao nam je Longin. Na izravan upit tko je tada bio rizničar, odnosno koga je naslijedio kao rizničar u stranci, Longin kaže da se sjeća.
Tek u popodnevnim satima stiglo je priopćenje HDZ-a u kojem stoji da je stranka uzimala tijekom 2014. i 2015. godine kratkoročne pozajmice od PPD-a u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i Financijskim statutom HDZ-a, kao i da je sve bilo posve transparentno.
HDZ je uzimao pozajmice uz znanje šefa Karamarka
"Pozajmice su korištene za tekuće redovno financijsko poslovanje stranke te za financiranje izborne promidžbe za izbore za Europski parlament 2014. godine i predsjedničke izbore 2014/2015. godine. Pozajmice su uzimane uz znanje bivšeg predsjednika HDZ-a, Tomislava Karamarka", stoji u priopćenju HDZ-a.
U HDZ-u tvrde da je Državni ured za reviziju za 2014. i 2015. godinu dao bezuvjetno mišljenje na poslovanje HDZ-a.
No, kako smo otkrili Revizija je otkrila kredite trgovačkih društava uz primjedbu da je riječ o značajno većim obvezama. U izvještaju revizije nije navedeno koja su trgovačka društva dala pozajmicu HDZ-u.
Izvještaj Državne revizije za HDZ u 2014. godini
Podsjetimo, u današnjem članku u Nacionalu otkriveno je da iza jednog od kredita HDZ-u stoji najmoćniji hrvatski poduzetnik koji se bavi plinskim poslom. Vujnovac je vlasnik tvrtke Energia Naturalis, krovne tvrtke koja okuplja niz tvrtki okupljenih oko javnosti najpoznatijeg Prvog plinarskog društva.
Vujnovićeva tvrtka partner je moćnom ruskom Gazpromu, pa cijela priča u smislu afere Konzultantica i vezama HDZ-a s ruskim financijerima daje drugi smisao.
"Upozoravamo javnost da svi oni koji ovih dana pokušavaju uvjeravati novinare da su pozajmice uzimane bez znanja bivšeg predsjednika HDZ-a i bez usvajanja financijskih izvješća na sjednicama Predsjedništva HDZ-a, iznose bezočnu laž, a time zacijelo čine i kazneno djelo", stoji u priopćenju HDZ-a.
Plenković zatražio detaljno izvješće o aferi
Andrej Plenković, kandidat za predsjednika HDZ-a, odgovorio je vrlo diplomatski o ovoj aferi. Naime, on je zatražio od glavnog tajnika detaljno izvješće o financiranju stranačkih aktivnosti.
"U svojoj kandidaturi za predsjednika HDZ-a Andrej Plenković se zalaže za transparentnost u financiranju i radu svih stranačkih tijela te odgovornost pojedinaca koji obnašaju stranačke
dužnosti", stoji u priopćenju kojeg u ime Plenkovićeva stožera potpisuje Davor Stier.
Izvještaje je potpisivao Brkić
Financijske godišnje izvještaje HDZ-a potpisivao je Brkić. Riječ je o dokumentima koji su javni i nalaze se na službenim stranicama stranke. U 2014. godini ukupni iznosi kredita bio je 15.868.041,00 kn uz kamatne stope od 5,5 i 7,5 posto, ali se ne zna tko je dao kredite.
"Financijski izvještaj Državnog ureda za reviziju za 2014. navodi da se HDZ zadužio kod dvije poslovne banke i dva trgovačka društva koja nisu spomenuta u godišnjem financijskom izvještaju HDZ-a pa se samo može nagađati tko je dao kredite", kažu nam u Gongu, dodajući da HDZ kao stranka kojoj se sudi za netransparentno financiranje mora pokazati punu transparentnost.
To znači, objašnjavaju u Gongu, i detaljno objavljivanje svih informacija o kreditima i zajmovima, tko ih je dao, iznosi, kamatne stope, rokovi otplate, instrumenti, osiguranja...
DIP nije reagirao nakon izvještaja Revizije
"Državno izborno povjerenstvo (DIP) kao nadležno tijelo za kontrolu financijskog poslovanja političkih stranaka bi morao provoditi aktivniju kontrolu financijskih izvještaja stranaka i tražiti dodatne provjere putem drugih nadležnih tijela, a ne da se događaju ovakvi slučajevi gdje možete predati izvještaje s nepotpunim podacima. Možemo se samo zapitati postoji li učinkovita kontrola financijskog poslovanja političkih stranaka?!", kažu nam iz Gonga.
Kako je objasnio Dragan Zelić iz Gonga, nije sporno da se stranke financiraju od trgovačkih društava ili banaka, no sve mora biti transparentno.
Zelić: Istražiti HDZ!
"Podnijet ćemo zahtjevu DIP-u da se dodatni istraži tko su zapravo financijeri HDZ-a te utvrditi je li došlo do kršenja zakona. Javnost mora znati tko financira stranke. Riječ je o milijunima kuna, a mi ne znamo ni tko je dao taj novac ni pod kojim uvjetima", kaže Zelić na kraju.
"Problem financiranja političkih stranaka nisu pozajmice ili kreditno zaduživanje, jer će toga biti sve više zbog nedostatka javnog novca, već neučinkoviti nadzor financiranja zbog nedostatnih kapaciteta Državnog izbornog povjerenstva da nadzire tokove novca u politici, kaže Davorka Budimir iz Transparency international Hrvatska (TIH).
Naime, u TIH-u tvrde da kontrolna tijela javne vlasti koja su zadužena za praćenje financiranja nemaju alate i mehanizme kako bi se smanjila netransparentnost u poslovanju.
TIH kritizira Državno izborno povjerenstvo
"Članovi DIP-a uglavnom su pravnici, bez stručnog znanja o ekonomskim temama i financijama, a na čelu tog tijela je predsjednik Vrhovnog suda koji većinu radnog vremena odrađuje na Vrhovnom sudu", kažu u TIH-u.
Državni ured za reviziju ima stručne kapacitete za obavlja nadzor poslovanja političkih stranaka, ali je problem u tome što nema alate i mehanizme da sankcionira nepravilnosti. Zato se uočene nepravilnosti stalno ponavljaju, kaže na kraju Budimir.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati