Foto: 123rf, FAH, Index

DAVNE 1949. godine Plitvička jezera proglašena su nacionalnim parkom, a 30 godina kasnije uvrštena su i na popis svjetske baštine UNESCO-a.

Međutim UNESCO, na čiji su popis Plitvice dospjele uvrštene zbog svojih značajnih geoloških, ekoloških i bioloških procesa u razvoju vodenih i kopnenih sustava pri čemu su sedrene barijere proglašene iznimnom univerzalnom vrijednošću, je nedavno zaprijetio izbacivanjem Plitvica sa spomenutog popisa.

Do toga je došlo zahvaljujući masovnom turizmu budući da u posljednjih 20 godina brojka posjetitelja nezaustavljivo raste. Tako je 1996. godine park imao 238.401 posjetitelja, da bi lani imao čak 1,367.304 posjetitelja. Istovremeno rapidno raste i broj smještajnih kapaciteta na području Plitvica.

UNESCO upozorava

Alarm za uzbunu, odnosno vijest o UNESCO-ovom upozorenju došla je iz samog parka, koji od svibnja na čelu ima profesora geologije i geografije Anđelka Novosela. Dugogodišnji stručni suradnik na Plitvicama, a koji odnedavno obnaša dužnost v.d. ravnatelja Plitvica za Index je progovorio o ogromnom problemu s kojim se Plitvice suočavaju.

"Izašli smo u medije s ovom informacijom jer javnost mora znati sto se zbiva, budući da je riječ o strateškom javnom interesu. U tijeku je sjednica Komisije za svjetsku baštinu u Istanbulu. Prije toga se na stranicama UNESCO-a objavljuju odluke za sva svjetska dobra. Za Plitvice je napravljena analiza i objavljena je odluka kojom se propisuje paket mjera koje moramo donijeti do veljače 2017. godine.

U UNESCO-ovom paketu mjera od Hrvatske traže da stavi moratorij na gradnju. Da se javna ustanova uključi u postupak izdavanja građevinskih dozvola za objekte na području NP Plitvice i da se izradi Strateška procjena utjecaja na okoliš za važeći prostorni plan ", rekao je za Index Anđelko Novosel.

Izbacili JU NP Plitvička jezera iz odlučivanja o gradnji

Na pitanje kako to da JU NP Plitvička jezera nije uključena u taj proces, kazao je kako su nekad bili. No prošla je Vlada, na čelu s Milanovićem, tu praksu prekinula.

"Do 2013. godine Javna ustanova je bila uključena u postupak izdavanja građevinskih dozvola, no od tad više nismo stranka u postupku, vjerojatno zbog broja izdanih primjedbi na građevinske dozvole.

Liberalizacija postupaka dovela je do prekomjerne betonizacije izgradnje pa možemo zaključiti da je zbog političkog utjecaja ugrožen status Nacionalnog parka Plitvička jezera. Nerijetko su izdavane građevinske dozvole kojima su dopuštane rekonstrukcije objekata s 20 na 350 kvadrata. Samo na području naselja Jezerca i Plitvica Sela broj apartmana se udvostručio", rekao je Novosel.

Ministarstvo graditeljstva na čelu s Ankom Mrak Taritaš i Ministarstvo zaštite okoliša na čelu s Mihaelom Zmajlovićem su 2014. godine dali su suglasnost na Prostorni plan, u kojem, tvrdi, nisu uvažene opsežne primjedbe JU NP Plitvička jezera i Državnog zavoda za zaštitu prirode.

"Nije uvažena stručna podloga koju je za potrebe izrade prostornog plana izradio Državni zavod za zaštitu prirode, nisu uvaženi rezultati znanstvenih istraživanja kojima je jasno definirana ranjivost krških podzemnih voda. Na kraju, nisu uvažene obveze koje proizlaze iz propisa i međunarodnih ugovora poput konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine.

Upravo su tim planom jasni i jednoznačni narušeni kriteriji za odživi razvoj u zaštićenom području, naročito u slivu jezera. Do danas je izgrađeno preko 40 objekata. Izdane su vodopravne dozvole iako ne postoji infrastruktura", rekao je Novosel.

Kaže kako se za područje Nacionalnog parka mora napraviti Akcijski plan upravljanja posjetiteljima, kojeg je UNESCO naložio da se napravi još 1998. godine, no za tim nije postojala volja.

Međutim taj se kaže Plan mora napraviti i kako bi se stvorio preduvjet za uvođenje ekoturizma.

"Planom upravljanja posjetiteljima dogodit će se značajan zaokret"

"Adaptivno upravljanje brojem posjetitelja, sigurnost posjetitelja i pristupačnost su stvari koje moramo organizirati. Akcijski plan moramo što prije donijeti i tu ćemo znatno mijenjati postojeće stvari, no o tome još nećemo javno. No ono što mogu reći je da moramo smanjiti broj posjetitelja ako želimo očuvati prirodu. Moramo iz masovnog stvoriti stacionarno održivo posjećivanje. Moramo promijeniti politiku upravljanja. Na prijedlog vanjskih stručnjaka UNESCO-a smo proveli istraživanje i vidjeli da cijena ulaznice ne utječe na zadovoljstvo posjetitelja. Njih najviše smetaju gužve. To ćemo promijeniti Akcijskim planom upravljanja posjetiteljima", rekao nam je Novosel.

A upravo i prekomjeran broj posjetitelja, osim što narušava floru i faunu Plitvičkih jezera, dovodi i do sve učestalijih nesreća. Naime, prelazak preko dozvoljenog područja, silazak sa staza, kupanje i hranjenje riba, stvari su koje turisti iako ne bi smjeli, uporno rade.

Ako uzmemo u obzir da dnevno, kaže Novosel, Plitvicama prođe 8000, a tijekom sezone i do 15.000 posjetitelja koji se ne pridržavaju propisa i udaljavaju se s uređenih staza, jasno je da može doći i do opasnih situacija u kojima turisti radi što bolje fotografije doslovno izgube život.

"Znate koliki je park i ne možemo zaposliti toliko čuvara da paze na sve posjetitelje. U Javnoj ustanovi zaposleno je devet čuvara prirode koji nastoje paziti koliko mogu, no posjetitelji se jednostavno moraju znati ponašati u skladu s opće prihvaćenim pravilima. Ako smo postavili zaštitnu ogradu, onda je jasno da je nemaju što prelaziti", rekao je Novosel.

Diplomatski udarac Hrvatskoj

A zbog boljeg selfieja i velikih gužvi, proteklih godina na Plitvičkim jezerima je pet turista palo u provaliju, a prošle godine je poginula i turistkinja iz Slovačke.

Na kraju smo ga pitali što će značiti za Hrvatsku ako UNESCO zaista ukloni Plitvice s popisa svjetske baštine te stignemo li do veljače 2017. ispuniti sve tražene mjere.

"Dvije su mogućnosti. Strateški nacionalni i javni interes je da Nacionalni park zadrži status svjetskog dobra, što ćemo postići ako ispunimo sve zahtjeve Komisije za svjetsku baštinu UNESCO-a, temeljem čega će se uspostaviti međunarodna komisija koja će provesti reaktivni monitoring nad svjetskim dobrom. Komisija će utvrdi je li ugrožena iznimna univerzalna vrijednost Plitvica, a kod nas u parku je to jezerski sustav. Tad Komisija može donijeti odluku i dodatne mjere i time si možemo produžiti rok za ispunjavanje svih mjera, koje realno teško možemo s obzirom na to da Vladu nećemo imati bar do kraja listopada.

Ako pak Komisija stavi Plitvička jezera na listu ugroženih svjetskih dobara tada propisuje dodatan paket mjera koje je država – članica dužna provesti. Ako se ne ispune zahtjevi uslijedilo bi brisanje s liste što bi značio veliki diplomatski udarac. Nacionalni park Plitvička jezera su naime jedino prirodno zaštićeno dobro u Hrvatskoj koje je na njihovoj listi.

Mnogi zahtjevi ovise o Vladi i Saboru. Samo Vlada može donijeti moratorij na gradnju, a kako sam rekao Vladu najranije možemo imati do kraja listopada. Vidjet ćemo što će biti, no vrlo je važno za kraj reći da zaštita prirode ne može biti u funkciji turizma već turizam i održivo posjećivanje u funkciji zaštite prirode", kazao je na kraju Novosel.