Foto: FAH, Twitter

REFERENDUM o Danu Republike Srpske raspisan je za 25. rujna ove godine pa bi stanovnici RS-a u nedjelju trebali odgovoriti na referendumsko pitanje "Podupirete li da se 9. siječanj obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?". Upravo je ovo pitanje izazvalo visoke tenzije u susjednim nam državama.

Izjave koje su posljednjih dana stizale iz susjedne BiH i Srbije, poprilično su izazvale buru pogotovo jer se počelo prijetiti najvećim mogućim strahom na ovim prostorima - ratom. Iako se strasti još nisu smirile od nedavnog rata nakon raspada Jugoslavije, od samog spomena mogućnosti novog rata, mnogima se uvlači strah u kosti.

Reakcije su stizale sa svih strana, međunarodna zajednica pokušava smiriti tenzije, a kako je došlo do svega toga te što možemo očekivati Indexu je analizirao sarajevski profesor Sead Turčalo, prodekan za istraživanja na Fakultetu političkih znanosti, Univerziteta u Sarajevu.

"Ljudi se pitaju može li doći do nasilja"

"Nisam apsolutno bio iznenađen reakcijama iz Srbije na izjavu Sefera Halilović o posljedicama koje može imati referendum u entitetu Republika Srpska. Cjelokupan politički vrh Srbije konstantno širi spin o tome kako je ta zemlja pod vodstvom Aleksandra Vučića izvor "kulture mira i pomirenja", a oko nje se nalaze radikali koji žele ugroziti krhki mir na Zapadnom Balkanu i dužnosnici EU koji ne prepoznaju mirovni potencijal Srbije.

Međutim, činjenice iz naše bliže prošlosti pokazuju da je Srbija daleko od pozicije da druge poučava pomirenju i miru, budući da se u ovih četvrt stoljeća nije uspjela suočiti sa svojom negativnom ulogom u regiji. U tom kontekstu treba promatrati i reakciju na izjavu Sefera Halilovića jedne, u političkom smislu, minorne figure u Bosni i Hercegovini", smatra profesor Turčalo.

Naveo je kako pritom ne treba zanemariti da je referendum podigao tenzije do te mjere da se veliki broj ljudi pita može li doći do eskalacije u nasilje.

"Predsjednik entiteta Republika Srpska je cijelu priču o referendumu vezao s promoviranjem sebe kao zaštitnika srpskog naroda i Republike Srpske, te prisilio praktično sve ostale aktere u cijeloj Bosni i Hercegovini da igraju njegovu igru i pomognu njegovoj partiji da održi vlast u najvećem broju lokalnih zajednica nakon nadolazećih izbora. Uz to ako promatrate samo promotivne spotove za mobilizaciju glasača za referendum u entitetu RS, slikovna podloga poruke nema demokratski i mirovni karakter", smatra profesor Turčalo.

Referendum o samostalnosti entiteta Republika Srpska

Održavanjem ovog referenduma čiju odluku o održavanju je Ustavni sud BiH stavio van snage i protiv kojeg su se, barem deklarativno, izjasnili svi akteri međunarodne zajednice, osim Rusije, kaže Turčalo, bit će prijeđena linija koja će omogućiti Dodiku da narednu kampanju za opće izbore vodi instrumentalizacijom novog referenduma koji je najavljen na saboru njegove stranke održanom 2015. godine, a na kojem je i usvojena Deklaracija o slobodnoj i samostalnoj Republici Srpskoj.

"Radi se o referendumu o samostalnosti entiteta Republika Srpska. Upravo u ovom kontekstu i treba promatrati izjave relevantnih bosanskohercegovačkih političkih aktera, koje, koliko god ih netko smatrao predizbornim, ukazuju na opasnost koje instrumentalizacije referenduma mogu imati apsolutne negativne posljedice po mir u Bosni i Hercegovini.

Te negativne posljedice već postoje. Ne radi se samo o negiranju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, već o instrumentalizaciji skoro cijelog naroda u tu svrhu. Upravo u toj dimenziji se ne provođenje odluke Ustavnog suda BiH od strane Narodne skupštine Republike Srpske razlikuje od drugih slučajeva ne poštivanja ove najveće sudske instance u BiH", kazao je profesor Turčalo.