Nisu svi dijelovi Hrvatske jednako siromašni, pogledajte gdje se živi najteže
Grafika: DZS
DRŽAVNI zavod za statistiku proveo je u suradnji sa Svjetskom bankom istraživanje pod nazivom ''Mapiranje i procjena geografske raspodjele rizika od siromaštva i socijalne isključenosti za mala područja Republike Hrvatske'', čija je glavna svrha razvoj detaljnih podataka o zemljopisnoj raspodjeli siromaštva i socijalne isključenosti.
Prema dohodovnoj metodi, procijenjena stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj 2011. godine iznosila je 19,2 posto, što znači da se procjenjuje da je 19,2 posto osoba, odnosno oko 803 tisuće osoba, raspolagalo godišnjim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom koji je bio niži od 24000 kuna, koliko je iznosio prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo, navode iz Državnog zavoda za statistiku.
Procjene stope rizika od siromaštva statističkim regijama iznosile su u Kontinentalnoj Hrvatskoj 20,0 posto, a u Jadranskoj Hrvatskoj 17,4 posto. Promatrajući procjene na razini županija, one su se kretale u rasponu od 9,8 posto do 35,9 posto. Najniže procjene stope rizika od siromaštva zabilježene su u Gradu Zagrebu (9,8 posto) i Primorsko--goranskoj županiji (11,9 posto), a najviše u Brodsko-posavskoj (35,9 posto) i Virovitičko--podravskoj županiji (33,4 posto).
Kontinentalna Hrvatska siromašnija od Jadranske
Prema potrošnoj metodi, procijenjena stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj 2011. godine iznosila je 17,1 posto, što znači da se procjenjuje da je 17,1 posto osoba, odnosno oko 717 tisuća osoba imalo ekvivalentnu godišnju potrošnju nižu od 23919 kuna, koliko je iznosio prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo. Procjene stope rizika od siromaštva na razini statističkih regija iznosile su u Kontinentalnoj Hrvatskoj 19,4 posto, a u Jadranskoj Hrvatskoj 12,6 posto.
Promatrajući procjene na razini županija, one su se kretale u rasponu od 5,9 posto do 34,3 posto. Najniže procjene stope rizika od siromaštva, ispod 10 posto, zabilježene su u Gradu Zagrebu (5,9 posto) i Primorsko-goranskoj županiji (9,1 posto), a najviše, od oko 34 posto, u Brodsko-posavskoj (33,9 posto) i Karlovačkoj županiji (34,3 posto).
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati