Foto: FaH

NATO-ov glavni tajnik Jens Stoltenberg pohvalio je u srijedu velik doprinos zemalja članica u četirima bojnama što će se 2017. razmjestiti u trima baltičkim zemljama i u Poljskoj, u prilikama sve veće napetosti s Moskvom.

Odluka o raspoređivanju četiriju bojni s oko tisuću ljudi svaka donesena je na zadnjem summitu NATO-a u srpnju u Varšavi. Dio je mjera kojima NATO želi umiriti zemlje koje graniče s Rusijom a osjećaju se ugroženije nakon ukrajinskog sukoba i ruskog pripojenja Krima u ožujku 2014. Te četiri bojne postupno će se rasporediti u Latviji, Litvi, Estoniji i Poljskoj od početka godine do ljeta 2017., rekao je Stoltenberg.

"Napredujemo u skladu s tim vremenskim planom", rekao je na tiskovnoj konferenciji u prigodi NATO-ova ministarskog sastanka u njegovu bruxelleskom sjedištu.

"Ohrabruje me (...) što je toliki broj zemalja odlučio dati čvrst i konkretan doprinos četirima bojnama", to je dokaz "transatlantske potpore našim saveznicima koja je čvrsta poput stijene". Čelnik NATO-a istaknuo je da su Albanija, Italija, Poljska i Slovenija pristale sudjelovati u latvijskoj bojni.

Hrvati će biti raspoređeni na bjelorusko-litavsku granicu

U litavskoj bojni, pod njemačkim zapovjedništvom, čvrsta obećanja došla su iz Belgije, Hrvatske, Francuske, Luksemburga, Nizozemske i Norveške. Francuska će s Danskom sudjelovati u Estonskoj bojni.

Hrvatski ministar obrane Damir Krstičević, koji je sudjelovao na sastanku ministara obrane NATO-a u Bruxellesu najavio je u izjavi novinarima da će jedna satnija hrvatskih vojnika biti upućena 2018. u Litvu.

Na kraju, dodao je Stoltenberg, Rumunjska i Velika Britanija priključit će se poljskoj bojni pod američkim zapovjedništvom.

Njihovo će raspoređivanje poslati "jasnu poruku da je NATO jedinstven. Napad na neku zemlju članicu smatrat će se napadom na sve članice", istaknuo je.