Foto: Index

PRVA Etična banka u Hrvatskoj trebala bi otvoriti svoja vrata najranije sredinom veljače, a najkasnije u svibnju sljedeće godine. Etične banke u Europi imaju bilancu od 21 milijardu eura i 528 tisuća klijenata, a Hrvatska bi tek sada trebala osjetiti kako je poslovati s Etičnom bankom.

Sve što u ostalim bankama nije moguće

U razgovoru s Goranom Jerasom upraviteljem Zadruge za etično financiranje i osnivačem Etične banke u Hrvatskoj saznali smo kako će banka osim financiranja poduzetničkih startupova imati i stambene kredite, a njihovim kreditima moći će se kupovati i automobili. Riječ je o najpovoljnijem financiranju s obzirom da najveća moguća kamata iznosi 4 posto.

Jamstvo za kredit može biti reputacija, ali i specifično znanje ili pozicija na tržištu. Klijent ne plaća niz troškova koje je obvezan plaćati u ostalim bankama, a novina je i konstantna pomoć pri realizaciji poduzetničkog projekta.

Najvažniji kriteriji Etične banke su transparentnost, solidarnost, participacija korisnika i zaposlenika banke u upravljanju bankom, reinvestiranje profita natrag u zajednicu, fleksibilniji odnos prema instrumentima osiguranja kredita te usmjerenost na financiranje projekata realne ekonomije.

Kada Etična banka počinje s radom?

Nakon dvije i pol godine vrlo intenzivnog rada kroz Zadrugu za etično financiranje, početkom listopada smo i službeno pokrenuli proces licenciranja s Hrvatskom narodnom bankom, a taj proces ide jako dobro. Prije dva dana održali smo i Skupštinu Zadruge gdje smo donijeli i formalnu odluku o osnivanju Etične banke te odluku o uplati temeljnog kapitala od 80 milijuna kuna. Moramo to sada i izvršiti u roku od tri mjeseca. To znači da bi trebala početi s radom najranije sredinom veljače a najkasnije sredinom svibnja sljedeće godine. Tada ćemo moći primati prve depozite, kredite i sve ono čemu inače služe banke.

NEMA VALUTNE KLAUZULE, A NAJVEĆA KAMATA JE 4 POSTO

Koja je osnovna razlika između Etične banke i ostalih banaka?

Razlika je puno. Prva i osnovna je ta da je Etična banka u vlasništvu svojih klijenata. Što znači da bi netko bio klijent Etične banke mora ući u vlasničku strukturu barem s minimalnim iznosom od 2500 kuna. Iz toga proizlazi sve drugo. Kreditnu politiku i poslovanje banke određuju vlasnici. Budući da su građani često bili nezadovoljni praksama banaka poput one o valutnoj klauzuli ili visinom kamatnih stopa zajedno s uvjetima financiranja mi smo upravo te elemente koji su građanima bili neprihvatljivi ugradili u naš poslovni automobil. U Etičnoj banci tako nema valutne klauzule, a maksimalna kamatna stopa bit će četiri posto. Znači kamatna stopa može biti samo niža od četiri posto, a izbacujemo i nepotrebne naknade poput onih za otvaranje i vođenje računa, za korištenje mobilnog i internet bankarstva i slično. Sve je to uključeno u taj doprinos u vlasništvu banke.

STAMBENI KREDITI OD 2 POSTO

Postoji li mogućnost podizanja stambenih kredita ili možda kredita za automobil i koja bi bila kamata?

Iako je većina poslovanja Etične banke usmjerena prema stvaranju nove vrijednosti i to kroz financiranje poduzetništva i novih radnih mjesta, naravno da želimo zadovoljit i osnovne životne potrebe. To znači da će postojati krediti za kupnju prve nekretnine. Ta nekretnina trebat će biti u sklopu vizije banke primjerice da nekretnina ima maksimalnu energetsku učinkovitost, sustav za proizvodnju energije putem solarnih elektrane ili biomase te slično. Kamate za takve kredite trebali bi biti oko dva posto. Mogu reći da onog čega neće biti su nenamjenski potrošački krediti pa do  odlaska u minus na računima. Etična banka smatra da to ne doprinosi kvaliteti života građana. No, imat ćemo kredite za sve druge osnovne životne potrebe poput onih za obrazovanje, zdravstvene potrebe a i strukturiranje postojećih kreditnih obveza uz jasan plan izlaska iz loše financijske situacije.

Ono što smo do sada mogli čuti o Etičnoj banci je financiranje poduzetničkih startupova. Koja je osnovna razlika od drugih banaka?

Banke zbog svoje politike upravljanja rizicima se vrlo rijetko odlučuju financirati startupove jer im se čine prerizičnima. U slučaju Etične banke je to drugačije, jer iza banke stoji Zadruga kojoj je glavni cilj umrežavanje i pomaganje svojim članovima. Tako bi prije dobivanja kredita trebali dobiti pomoć od članova Zadruge za pronalaženje tržišta, odvjetnika, marketinga i ostalih stvari koje bi trebale taj projekt učiniti manje rizičnim. Banci je lakše uložiti u neki poljoprivredni projekt ako zna da kroz hotele, restorane i građane ima osiguranu distribuciju odnosno potražnju. Članovi smo i Europske federacije etičnih banaka pa možemo pomoći naći i tržite u Europskoj uniji. Rizik je tako puno manji, a banka ima puno veću mogućnost ulaganja u nove i postojeće projekte odnosno tvrtke.

ZADRUGA ODLUČUJE KOJI JE PROJEKT SMISLEN, A KOJI NIJE

Tko zapravo odlučuje koji je projekt dobar, a koji nije. Odnosno tko odlučuje kome će se dati kredit, a kome neće?

Puno pričamo o demokratskom upravljanju banke po sistemu jedan član, jedan glas, no ovdje je riječ o strateškim odlukama. Naravno da nije efikasno ni moguće da svi glasaju o tome tko će dobiti kredit, a tko neće. Odluke o kreditiraju donosit će članovi Uprave i Kreditni odbor izabrani od strane vlasnika, članova Zadruge.

Samo apliciranje za kredite trebalo bi se razlikovati od onih u ostalim bankama. Što to konkretno znači?

Mi prije svega u Etičnoj banci želimo razumjeti što kreditiramo u konkretnom projektu. Želimo razumjeti svaki segment ulaganja. Upravo će tu biti ključna Zadruga koja već sada ima 800 članova koji se bave različitim granama poduzetništva i okuplja različita znanja. Upravo će ti ljudi, stručnjaci, prvi vidjeti projekt i donijeti procjenu radi li se ili ne o smislenom projektu. Kada projekt dođe pred banku, mi možemo o tome projektu puno bolje i puno informiranje odlučivati o tome. Kroz cijeli proces aplikacije imate stručne članove Zadruge koji su stručnjaci i za to su educirani i osposobljeni. tno je ovdje opet naglasiti da su svi naši klijenti ujedno i članovi Zadruge. Kod učlanjenja u Zadrugu mi upoznajemo svoje klijente i imamo s njima uređen odnos. Mi već u startu imamo većinu informacija koje su nam potrebne. Sve to dodatno ubrzava i olakšava proces prijave.

ZNANJE KAO KOLATERAL 

Politika jamstava za kredite trebala bi se razlikovati od ostalih banaka?

I da i ne. Zakonski, kao i sve ostale banke, moramo prihvaćati sve oblike jamstava i kolaterala koje prihvaćaju i ostale banke kao što su nekretnine i gotovinski novac. No, mi imamo dodatnu fleksibilnost jer imamo metodologiju procjene vrijednosti koje klasične banke nemaju. Primjerice nama sama poljoprivredna proizvodnja i proizvodi mogu biti kolateral ili sklopljeni dugoročni ugovori s određenim kupcima. Kolateral mogu biti i neka jedistvena znanja ili pozicija na tržištu. Na kraju krajeva to može biti i sama reputacija. Tu informaciju vrlo malo banaka uopće uzima u obzir, a mi je želimo saznati kroz mrežu Zadruge. Naravno da netko s neupitnom reputacijom ima puno veće šanse da je to čovjek ili tvrtka koja će odgovorno vraćati kredit.

Više ste puta spomenuli Zadrugu. Kako se može postati član Zadruge i kako zapravo funkcionira zadruga?

Kod nas zadruga ima nekakav negativan kontekst, no u svijetu a posebno u Europskoj uniji to je već odavno normalna stvar. Zadruge su vrlo efikasni poslovni subjekti jer poanta zadruge je dijeljenje resursa među članovima zadruge. Recimo ako imamo poljoprivrednika od kojih svatko ima traktor koji je iskorišten 10 posto, a svaki od njih ima 100 posto troška. Puno je efikasnije da njih 10 ima jedan traktor koji će biti iskorišten 100 posto, a svaki ima 10 posto troška. Primjerice 95 posto proizvodnje nizozemske poljoprivrede počiva na zadrugama. I druge su zadruge uspješne od arhitektonskih, IT ili konzultantske zadruge. Isti taj princip dijeljenja resursa može biti u bilo kojoj proizvodnoj grani. Naš cilj je bio upravo to, da okupimo sve tvrtke, pojedince, gradove, općine koje žele poslovati po ovim vrlo jasnim etičkim principa da to mogu napraviti. Upravo zbog toga otvoreni smo svima i svi se mogu učlaniti na vrlo jednostavan način putem pristupnice. U pristupnici se mogu navesti i preporučitelji, postojeći članovi Zadruge koje jamče za novog člana. Ako nema preporučitelja organiziramo intervju s potencijalnim novim članom kako bi saznali koje su njegove potrebe  i koji je motiv učlanjenja te znanja koja mogu doprinositi radu Zadruge.

ZADRUGA AKTIVNA DVIJE GODINE

Zadruga djeluje već dvije i pol godine, funkcionira li ta razmjena dobara među članovima?

Naravno. Od travnja 2014. godine kada smo krenuli od nule pa do danas rezultati su itekako vidljivi i vidljiv je napredak. Podijeljeni smo u 13 različitih sekcija po vrsti poslovanja i interesa, a te sekcije su počele mapirati te svoje zajedničke resurse i kreirati zajedničke proizvode. Konkretan primjer je 15-tak hotela koji su članovi Zadruge, a koji imaju potrebu opskrbiti svoje hotele s poljoprivrednim proizvodima. to je signal sekciji poljoprivrede da nađu među svojim članovima proizvođača koji je u stanju odgovarati kvalitetom i količinom. Njima je tu dobro jer ne moraju plaćati marže i imaju direktan plasman na tržištu.