INTERVJU Ministar Šprlje za Index: Za kontrolu pedofila nemamo novaca
Foto: Luka Šangulin/Index
BIVŠI sudac Općinskog suda u Metkoviću i Općinskog suda u Dubrovniku Ante Šprlje po drugi put obnaša dužnost ministra pravosuđa. S obzirom da građani sve više gube vjeru u sudove i pravdu, jer u zatvorima brzinom munje završavaju bakice koje su dužne za struju, a s druge strane oni koji se terete za višemilijunske pronevjere i dalje su na slobodi, zanimalo nas je što Mostov ministar misli napraviti da se stvari poprave.
Posjetili smo ga u njegovom uredu u Ministarstvu pravosuđa. U intervjuu za Index otkrio je što prvo planira, što je dosad napravio za vrijeme kratkotrajnog mandata Oreškovićeve vlade te što vjerojatno neće uspjeti za svog novog mandata.
Što ste napravili za vrijeme Vlade Tihomira Oreškovića?
Za vrijeme mog prošlog mandata sanirali smo većinu dugova. Kad sam preuzeo resor zatekao sam ukupno 66 milijuna kuna duga. Uz to nam je još i proračun za Ministarstvo smanjen za pet posto. Imali smo najmanji proračun u posljednjih pet godina.
Tome se moralo stati na kraj. Uveo sam niz mjera štednje. Promjenom zakona o sudovima smo prikupili kamate od sudskih depozita. Na taj način smo dobili 80 milijuna kuna. Moram priznati da sam iznenađen što se nitko prije nije sjetio toga i povukao taj potez.
Do kraja ove godine, evo imamo još malo više od 2 tjedna, moguće je da ćemo biti na nuli. Pravosuđe je tradicionalno veliki dužnik. Prijašnjih je godina Ministarstvo pravosuđa bilo i po 200 milijuna kuna u dugu.
Tako da nam je sanacija dugova bila jedan od prioriteta. To je ono što je vidljivo.
No, radili smo i na 22 zakona. Neke u cijelosti završili, dok smo neke doveli do poodmakle faze pripremljenosti.
Što planirate u ovom mandatu, koji su vam ciljevi?
Moramo imati brže pravosuđe. Cilj nam je u ovom mandatu spojiti zemljišne knjige i katastar. Moramo smanjiti za 40 posto broj neriješenih predmeta na sudovima.
Nije li to malo preambiciozan plan?
Ako u startu ne budemo ambiciozni, onda nam tu nije mjesto. Onaj tko ne može biti posvećen ovim ciljevima, nije mu mjesto u pravosuđu. Već postoje obveze da predsjednici sudova moraju izraditi planove rješavanja starih predmeta. To će između ostalog smanjiti dužinu rješavanja predmeta.
Imamo velikih problema sa starim predmetima. Postojali su slučajevi stari 20 godina, no sad ih je jako malo koji toliko traju. Doduše ova je mjera uvedena i ranije, no nisu se svi dosljedno pridržavali. Sad ih strože nadgledamo kako bi bili sigurni da je provode.
Problem je što su predsjednici sudova ovu mjeru olako shvaćali. Sad pomno pratimo svakog predsjednika suda.
U kojim gradovima sudovi dobro rade, a u kojima loše?
Imamo sudove koji su strašno preopterećeni starim predmetima. Primjerice Dubrovnik, Zadar i Split su loši. Imaju problema sa starim predmetima, a ni u Zagrebu nije bolja situacija. Skup okolnosti je doveo do tog da imaju više neriješenih predmeta.
Pozitivniji primjeri su npr. Požega, Sisak, Bjelovar, Varaždin. No i ta se statistika mijenja. Dovoljno je da 2 suca odu u mirovinu i jedan na bolovanje pa da se skroz poremeti situacija. Nemamo dobar sustav za hitno rješavanje kadrovskih problema.
Zato idemo u promjene Zakona o Državnom sudbenom vijeću kojim bi se ubrzao odabir novih sudaca. Nekad postupci odabira znaju trajati i po 2 godine da se popuni upražnjeno sudačko mjesto. A još ako se dogodi da istovremeno tražite 5 sudaca, to pričinjava strahovitu štetu za rad suda.
Građani gube vjeru u pravosuđe, smatraju da je sudstvo korumpirano, sporovi predugo traju. Kako to komentirate?
U Hrvatskoj je devedesetih godina pa sve tamo do 2008. vladalo jako bezvlašće i nepoštivanje zakona u gospodarskom dijelu. Mnogi su tad masovno iskoristili takav sustav države koji nije posvetio brigu u procesuiranju onih koji su se bavili gospodarskim kriminalitetom. Mnogi su se tad dobro napljačkali.
Isto tako pola stranaka koje gube sporove je nezadovoljno. Neki su s pravom nezadovoljni jer su sporovi dugi. Pa onda imamo i primjere najvećih korupcijskih afera, koje još nisu dobile sudski epilog. I to ide u prilog nezadovoljstvu građana.
Radili smo i analizu zadovoljstva korisnika pravosudnog sustava u sklopu projekta Svjetske banke i dobili iznenađujuće rezultate da zadovoljstvo stranaka na sudovima nije toliko veliko kao što se predstavlja u izvješćima pojedinih organizacija u Hrvatskoj. Niz je razloga nezadovoljstvu, a neki se kriju i u obrascima ponašanja nas samih. Građani često bespotrebno ulaze u sporove. Međutim, postoje i potpuno opravdani razlozi nezadovoljstva - kako sam naveo, tu su postupci za najveće korupcijske afere.
Stvar je u tome da je gospodarski kriminal teži za dokazivanje i ti su postupci dugotrajni. Ljudi koji se bave tom vrstom kriminala su jako sofisticirani u prikrivanju tragova. Pri tome mislim na transfere novca na inozemne račune i na ugovore od nekoliko desetaka stranica s ciljem skrivanja putova kolanja novca. Sve to je potrebno detaljno proučiti te su stoga te istrage teške i složene, a građani očekuju da će se tijekom noći sve srediti.
Evo nedavno je pokrenuta istraga radi korupcije u jednoj od većih svjetskih firmi, a europski istražitelji koji su otkrili kriminal, kazali su da će istraga trajati 5 godina. Nitko nije reagirao jer su svjesni težine otkrivanja i duljine vremena potrebnog za istragu velikih korupcijskih afera
Tako da percepciju građana o pravosuđu će biti jako teško mijenjati.
Jesu li suci u Hrvatskoj korumpirani?
Na korupciju nijedna država nije imuna. Želim da se bilo kakav oblik korupcije očisti. Tako i u ovom sustavu. U zadnja dva mjeseca imali smo uhićenje dvoje sudaca. Odavno se tako nešto nije dogodilo. Ova vlada će nastaviti tražiti one koji na bilo kakav način sudjeluju u korupciji. Ministar Orepić i ja imamo istu misiju. Čistiti sustav od korupcije.
U Hrvatskoj imamo brojne primjere neujednačene sudske prakse. Za isti slučaj, različiti sudovi donose i različite presude. Kako to zaustaviti?
Vrhovni sud je taj koji zauzima pravne stavove oko nekih predmeta i time ujednačava sudsku praksu. Znači Vrhovni sud bi trebao zauzeti pravna stajališta. Oko 10 posto predmeta na Vrhovnom sudu zahtijeva dulje razmatranje je li praksa na sudovima o istom meritumu stvari ujednačena. Ostali predmeti se nakon kraćeg razmatranja rješavaju u okviru postojeće ujednačene sudske prakse. Međutim i Vrhovni sud je preopterećen. Trenutno je na Vrhovnom sudu oko 18.000 neriješenih predmeta.
Jesu li hrvatski zatvori prenapučeni? Događa se da pedofil nakon presude još nekoliko mjeseci ne ode u zatvor jer nema mjesta u njemu.
Nemamo više problem prenapučenosti zatvora. Što se tiče zatvora zatvorenog tipa, sad smo na oko 100 posto popunjenosti. Što se tiče zatvora poluzatvorenog tipa, tu smo na 60% popunjenosti, a kod tzv. Zatvora otvorenog tipa su je popunjenost 40%.
Naravno bilo bi idealno da imamo još jedan zatvor zatvorenog tipa, ali to nije realno. Nemamo za to novaca. Bila je predviđena gradnja zatvora u Šibeniku, no procijenjeno je da bi koštao nekoliko stotina milijuna kuna. To je jednostavno preskupo tako da zasad ništa od gradnje novog zatvora iako imamo pozive od brojnih općina da u njima izgradimo zatvore. To bi im otvorilo radna mjesta. No, kako sam rekao, to nam je preskupo. U svim zatvorima morate imati visoke standarde. Moraju biti iznimno sigurni, a to sve košta.
Kako komentirate sramotno niske kazne u slučajevima silovanja? Za silovanje djece u prosjeku su kazne oko 2 do 3 godine zatvora, a otprilike se iste daju i za silovanje punoljetnih osoba.
Zakonom je propisana maksimalna kazna za silovanje do 10 godina, a za pedofilske zločine do 15 godina. Tako da nisam sretan s visinom kazni koje se izriču. Budući da je sudstvo neovisno, jedino mogu pozvati sve sudionike da primjereno razmotre predmete.
Silovanje je jedan od najtežih oblika kriminala i treba biti najstrože kažnjen.
Sudovi često ne poštuju dječja prava i ne omogućuju ispitivanje djece u tako teškim slučajevima kao što su pedofilski zločini, putem video linka uz prisutnost stručnjaka. Hoćete li to mijenjati?
Svijest sudaca se polako mijenja, a prava djece i žrtava se više implementiraju. Uvedeni su posebni protokoli u postupanju s djecom i žrtvama i mislim da tu ima napretka. Na svim važnim sudovima pomalo uvodimo ispitivanje putem video linkova i u drugim slučajevima. Dobar dio Županijskih sudova je već opremljen s takvom opremom za ispitivanje. Naravno, ona se uvodi ondje gdje su sjedišta sudova na kojima se vode takvi postupci.
To će nam ujedno biti i ekonomično za sustav u cjelini jer neće biti zamolba za saslušanje na dosadašnji način posredstvom drugog suca, odnosno radit će se i dalje zamolbe, ali direktnim linkom.
Registar pedofila u Hrvatskoj je izrazito loše osmišljen, smatraju brojni stručnjaci. Osuđeni pedofili nakon odsluženja kazne više nisu pod nikakvim nadzorom države i predstavljaju daljnju opasnost. Može li se tu išta promijeniti?
Trenutno u bazi imamo oko 1500 registriranih pedofila. No prema našem zakonodavstvu nemamo osigurano provođenje ikakve kontrole nad njima nakon odsluženja kazne. Takva kontrola košta. Problem je što za to nemamo novaca iako smatram da briga o sigurnosti djece treba biti prioritet. Tako da ću se u svom mandatu založiti da nam se osiguraju veća sredstva kako bi promijenili ovakav način rada.
Za kraj nam još kažite koji vam je idući potez, što će Ministarstvo pravosuđa napraviti, a da bi od toga građani imali konkretne koristi?
U narednih mjesec dana ćemo svečano otvoriti ZIS – zajednički informatički program zemljišnih knjiga i katastra. On je uvertira u spajanje zemljišnih knjiga i katastra. To je početak velike reforme u koju je uloženo puno resursa i truda. Riječ je o projektu koji traje 10 godina. Imao je niz komplikacija, no u mandatu Oreškovićeve Vlade, ministar Kuščević i ja smo stisli da se projekt završi.
Ovaj će sustav osigurati jednostavniju razmjenu podataka i brže usklađivanje. U konačnici je ovo platforma jedinstvenog državnog tijela koje će voditi evidenciju o nekretninama.
Facebook
Google
