Foto: Ivica Galovic/PIXSELL

PROCJENJUJE se kako je iz Hrvatske samo prošle godine iselilo oko radno sposobnih 60.000 ljudi. Iako Državni zavod za statistiku (DZS) još nema nikakve službene podatke za 2016. godinu, prema podacima za 2015. Hrvatsku je napustilo oko 30.000 ljudi. No ti podaci nisu vjerodostojni jer ne prikazuju točan broj onih koji su napustili zemlju.

Primjera radi, prema posljednjim podacima DZS-a 2015. je u Njemačku odselilo 12.325 ljudi iz Hrvatske, no prema priopćenju Saveznog zavoda za statistiku u Wiesbadenu, u Njemačku je te godine doselilo 50.628 hrvatskih državljana.

Po svemu sudeći, prava brojka ljudi koji su napustili Hrvatsku je oko tri puta viša od one kojom raspolaže DZS.

>> U godinu dana iz Hrvatske nestalo 60.000 radnika

Iz kojih županija odlazi najviše ljudi?

Analizirajući podatke DZS-a možemo vidjeti iz kojih su županija ljudi najviše iseljavali u inozemstvo i u koje točno zemlje. Tako je prvi na listi Grad Zagreb kojeg je napustilo 5046 ljudi. Potom slijedi Primorsko-goranska županija iz koje je iselilo 2549 ljudi, iz Zagrebačke je otišlo 2276 ljudi, potom slijede Osječko-baranjska (2212), Splitsko-dalmatinska (2155), Vukovarsko-srijemska (1967), Sisačko-moslavačka (1748), Brodsko-posavska (1571), Zadarska (1542), Istarska (1280), Požeško-slavonska (1028), Šibensko-kninska (929), Karlovačka (901), Virovitičko-podravska (804) i Varaždinska (800).

Županije iz kojih je odselio najmanji broj ljudi su Bjelovarsko-bilogorska (621), Dubrovačko-neretvanska (584), Krapinsko-zagorska (409), Koprivničko-križevačka (374) i Međimurska (342).

Što se tiče zemalja u koje su 2015. najviše odlazili građani Hrvatske, to su Njemačka, Švicarska, BiH i Srbija. No koliko su relevantni podaci DZS-a govori podatak da je 2015. u Irsku odselilo samo 265 hrvatskih državljana, a poznato je da je ta broja daleko veća budući da dosta onih koji napuštaju zemlju ne odjavljuju boravište.

"Svaka vlast zataškava problem s iseljavanjem"

Uz to što Hrvatsku napušta veliki broj radno sposobnog stanovništva, ujedno se i godinama već bilježi veći negativni prirast pa imamo više umrlih od rođenih. U 2015. ih je živorođeno 38.142, što je za 1.424 manje nego godinu prije, koja je do tad slovila kao rekorder po najmanjem broju rođenih. Usporedbe radi, 2015. je umrlo 55.651 osoba.

Demograf prof.dr.sc. Anđelko Akrap u razgovoru za Index rekao je da problem s iseljavanjem traje dugi niz godina te da se nijedna Vlada nije potrudila riješiti ga: "U Hrvatskoj svaka vlast nastoji zataškati taj problem s iseljavanjem. Pa nama je u par godina iselilo više od stotine tisuća ljudi. Podaci koje ima Državni zavod za statistiku su nevjerodostojni. Oni nemaju točne podatke o tome koliko je ljudi iselilo iz Hrvatske jer se osobe često nigdje ne odjavljuju da napuštaju zemlju."

"Evo, samo za primjer uzmimo Njemačku u koju se 2015. uselilo više od 50.000 Hrvata, a prema DZS-u ih je oko 12.000. No ovaj problem neće riješiti jedna mjera već je potrebno promijeniti cijelu gospodarsku situaciju i usvojiti strategiju prostornog razvoja. Prvenstveno mora postojati politička svijest da imamo veliki problem s iseljavanjem radno sposobnog stanovništva. No, svaka vlast želi ostvariti neke ciljeve koji su vidljivi u kratkom roku, a ovo nije nešto što se može brzo riješiti", naglasio je Akrap u razgovoru za Index.

Mjere koje su potaknule demografsku obnovu razvijenih zemalja EU

Istaknuo je kako u Hrvatskoj imamo situaciju u kojoj se škole u nekim mjestima zatvaraju jer nema dovoljno učenika, nema ni dovoljno liječnika pa na posao vraćaju umirovljene doktore. Ljudi, ističe Akrap, bježe iz Hrvatske.

"Odlaze oni koje zapadno tržište treba i naši se ljudi brzo integriraju. To je ozbiljan ekonomski problem za Hrvatsku. U Europi nema nijedne stabilne države koja ima dugoročni gospodarski rast, a da ima pad broja stanovnika. Prema tome jasno je, ako želimo ostvariti gospodarski rast moramo provesti aktivnu populacijsku politiku", smatra Akrap.

Tvrdi kako su sve razvijene zemlje u EU to počele raditi već 80-ih godina, a posebno izdvaja skandinavske zemlje i Francusku.

Privilegije za velike obitelji

"Upravo su te zemlje počele provoditi populacijsku politiku tako da su uvele razne privilegije za velike obitelji. U Francuskoj su sveučilišni profesori imali po četvero djece. Primjera radi žena koja ima četvero djece automatski je bila mirovinski osigurana", kaže Akrap.

Uvedene su i porezne olakšice za veće obitelji, poanta takve politike bila je da se obitelji odluče i na treće dijete. No prije svega važno je naglasiti da su osobe koje su odlučile imati obitelj bile dobro osigurane. Tako su žene bile slobodne, mogle su imati i posao i djecu. Odnos poduzetnika prema obiteljima je bio pozitivan, žena je mogla ići na porodiljni i nisu imale problema s egzistencijom. Posao ih je čekao. A ne kao kod nas gdje su žene primljene na određeno pa im stižu otkazi ako zatrudne ili nakon što se vrate s porodiljnog. To su te mjere populacijske politike koje su razvijene europske zemlje uvele još u prošlom stoljeću i to u trenu kad su shvatili da im veliki broj stanovnika odlazi u mirovinu", rekao je demograf.

Prema tome, zaključuje, kako bi se Hrvatska trebala trgnuti i prestati ignorirati problem te početi s provođenjem aktivne populacijske politike.