Foto: Robert Anic/PIXSELL

MEĐU europskim narodima koji su u prošlom stoljeću na vlasti imali komunističke režime, Hrvati su jedan od religioznijih i istovremeno jedan od najslabije znanstveno prosvijećenih, pokazalo je veliko istraživanje koje je provela ugledna neprofitna, nestranačka američka organizacija Pew Research Center.

Hrvatska s 86% stanovnika koji vjeruju u Boga spada u gornju polovicu najreligioznijih koje predvode Gruzija s 99% i Armenija s 95%.

Zemlje s najmanjim udjelom vjernika predvodi Češka u kojoj samo 29% ljudi vjeruje u Boga. Slijede Estonija (44%), Mađarska (59%), Latvija (71%) i Rusija (76%).

Biti katolik = biti Hrvat

U svim bivšim komunističkim zemljama, osobito u pravoslavnim, vjerska pripadnost snažno se povezuje s nacionalnom. Primjerice, 78% stanovnika Srbije smatra da je pravoslavlje važan dio nacionalnog identiteta. Srbi su po tom stavu treći, iza Armenaca i Gruzijaca.

Taj osjećaj povezanosti pripadnosti određenoj crkvi s nacionalnim identitetom nešto je slabiji u katoličkim zemljama. Primjerice, oko 58% Hrvata smatra da je pripadnost katoličkoj vjeri važna da bi se netko mogao smatrati pravim Hrvatom. Po tome je Hrvatska druga u krugu katoličkih zemalja, odmah nakon Poljske sa 64%.

U prosjeku, nacionalni identitet povezuje s vjerskim oko 70% pravoslavaca te oko 57% katolika.

Najveći praktični vjernici su Hrvati iz BiH

Iako je identifikacija nacionalne pripadnosti s vjerskom u postkomunističkim zemljama vrlo snažna, s druge strane njihovi stanovnici nisu naročito revni u duhovnoj praksi. To osobito vrijedi za pravoslavce.

Primjerice, samo 6% Srba redovno odlazi u crkvu barem jednom tjedno. Po duhovnoj praksi oni su među pravoslavcima tek na 10 mjestu.

Hrvati su, kao i katolici uopće, značajno revniji. Oko 27% katolika u Hrvatskoj posjećuje crkvu na tjednoj bazi. No posebno je zanimljivo to da su katolici iz BiH još mnogo redovniji - čak 54% ih tjedno posjećuje crkvu, što ih čini daleko najozbiljnijim praktičnim vjernicima postkomunističke središnje i istočne Europe (grafikon dolje). Poljaci su s 45% na drugom mjestu, dok su Ukrajinci s 43% treći. Četvrti su katolici iz Hrvatske.



Hrvati su u vrhu po postotku ljudi koji se svakodnevno mole. Oko 40% Hrvata to čini redovno. Predvode Moldavci (48%) i Armenci (45%), a Srbi i Poljaci dijele 9., odnosno 10. mjesto s 27%.

Sekularizacija u katoličkim zemljama

Kako otkriva golema studija, doživljaj stanovnika tih zemalja je takav da je religioznost u gotovo svim državama snažno rasla u odnosu na 70-e i 80-e godine prošlog stoljeća. No nakon 1991. u nekim katoličkim zemljama bilježi se blagi pad broja vjernika.

Najizraženija sekularizacija društva zbiva se u Češkoj, u kojoj je udio katolika s 44% u 1991. pao na svega 21% u 2015. No ondje je 70-ih i 80-ih također bio nizak – oko 30%.

Pad od 70-ih do danas bilježe i Poljska (s 96% na 87%) i Mađarska (sa 63% na 56%). Slično se zbiva, samo još brže, u Litvi, u kojoj je broj katolika od 1995. do 2015. pao s 88% na 75%.

U tom kontekstu zanimljiva je i analiza koja pokazuje koliko ljudi smatra da je njihova zemlja danas religioznija nego što je bila 70-ih i 80-ih.

Primjerice, 87% Gruzijaca smatra da je njihova zemlja danas vrlo religiozna. Samo 25% smatra da je bila i prije. U većini zemalja nastalih raspadom Sovjetskog Saveza, osim u Moldaviji, taj postotak je u porastu.

Oko 73% ispitanika smatra da je Hrvatska danas vrlo religiozna. Oko 64% smatra da je bila i prije. To predstavlja porast od oko 9%.

S druge strane, čak 86% Poljaka smatra da je njihova zemlja bila vrlo religiozna u 70-ima i 80-ima. Samo 56% smatra ih da je religiozna i danas. To je pad od oko 30%, no treba uzeti u obzir činjenicu da posljednje statistike dolaze iz 2015., kada je u Poljskoj na vlast došla konzervativna desnica.

Hrvati među znanstveno zatucanijima

Većina ispitanika zemalja pokrivenih istraživanjem Pew Research Centra vjeruje u evoluciju, odnosno da su se ljudi i sva živa bića razvili kroz duga vremenska razdoblja, a ne da su postojali u sadašnjem stanju od nastanka svijeta. Među onima koji vjeruju u evoluciju, većina ih smatra da je ona prirodan proces, a manjina da ju je vodio Bog. U tome su pravoslavci izjednačeni s katolicima. Mlađi, obrazovaniji ljudi, osobito oni sa završenim visokim školama, u značajno većem postotku prihvaćaju evoluciju.

Nažalost, Hrvati su u tom pogledu u donjem dijelu tablice.

Listu predvode Česi, od kojih čak 83% prihvaća da su ljudi nastali evolucijom. Slijede Estonci sa 74%, Mađari sa 69% i Latvijci sa 66%.

Hrvati su na 13. mjestu s 57% ljudi koji prihvaćaju evoluciju te čak 33% onih koji vjeruju da su sva bića postojala u sadašnjem stanju od nastanka svijeta. Iza nas su samo Ukrajinci, Litavci, Moldavci, Bosanci i Armenci.

Podaci su podjednako porazni za nas kada se analizira udio onih koji smatraju da je evolucija prirodan proces. Samo 44% Hrvata vjeruje da su živa bića evoluirala zahvaljujući prirodnoj selekciji, dok ih 10 posto smatra da je razvojem upravljao Bog. Listu ponovno predvode Česi, Estonci, Mađari i Latvijci, a iza nas su se također nanizali isti narodi.



Konflikt znanosti i religije

Zanimljiv dio studije također je i onaj koji pokazuje koliki postotak stanovništva ima dojam da su znanost i religija u sukobu.

U SAD-u uglavnom vrlo religiozni ljudi imaju sklonost vjerovati da znanost i religija nisu u sukobu. No u analiziranim europskim zemljama to pravilo ne vrijedi. U nekim vrlo religioznim zemljama ljudi su skloni takvoj percepciji, dok u nekim drugima nisu.

U prosjeku 44% stanovnika dominantno pravoslavnih zemalja smatra da su znanost i religija u konfliktu, dok isto misli oko 56% stanovnika dominantno katoličkih zemalja.

Povjerenje u znanost

Većina ljudi u analiziranoj regiji smatra da znanost ima ograničene mogućnosti tumačenja svijeta. Zanimljivo je pritom da pravoslavci i vjerski neopredijeljeni imaju više povjerenja u mogućnosti znanosti.

Stručnjaci su ispitanicima dali mogućnost da biraju između dvaju pomalo drastičnih odgovora. Jedan je bio da će znanost s vremenom ponuditi objašnjenje za "sve", a drugi da nikada neće moći objasniti "sve".

Velika većina ispitanika odlučila se za drugi odgovor, što je u nekoj mjeri očekivano jer je termin ''sve'' malo pretjeran. Ipak, rezultati su zanimljivi, osobito za nas. Naime, Hrvati su zauzeli sam vrh liste onih koji ne vjeruju u mogućnosti znanosti. Samo 18% Hrvata smatra da će znanost s vremenom uspjeti objasniti "sve", dok ih čak 78% smatra da se to nikada neće dogoditi.

Za usporedbu, 38% Čeha i 31% Srba vjeruje da će znanost jednoga dana objasniti "sve".

Povjerenje u znanost posebno je izraženo među onima koji se ne smatraju pripadnicima niti jedne vjere. Čak 65% Ukrajinaca koji se ne izjašnjavaju kao vjernici smatra da će znanost prije ili kasnije moći objasniti "sve", a isto misli i 55% ruskih "nevjernika".

Homofobija

Hrvatska također spada u zemlje s prilično homofobnim stavovima, barem u krugu katoličkih zemalja – treća je nakon Litve i Mađarske. Oko 49% Hrvata homoseksualnost smatra moralno krivom.

Pravoslavne zemlje u tome su još konzervativnije. U Armeniji čak 98% ljudi tako razmišlja, a u Srbiji 69%. BiH je također u vrhu s 81%. Samo 21% Čeha homoseksualnost doživljava moralno krivom.

Mlađi ljudi generalno su manje homofobni od starijih. U Hrvatskoj 33 posto mlađih od 35 smatra da bi istospolne brakove trebalo legalizirati. Taj je postotak nešto niži (30%) kod starijih od 35.

U Češkoj je za legalizaciju oko 77% mladih i 60% starijih.



Seksizam

Hrvati su nešto manje konzervativni kada je riječ o tradicionalnom pogledu na rodne uloge. Naime, oko 20 posto Hrvata slaže se s tvrdnjom da žena uvijek mora slušati muža. Među katolicima su najkonzervativniji Poljaci s 26%.

Pravoslavci su generalno patrijarhalniji od katolika, a predvodi ih ponovno Armenija s 82%. Slijede Rumunji sa 72% i Gruzijci s 54%, dok su Srbi na 9. mjestu s 34%.

Oslanjanje na Rusiju

U istraživanju Pew Research Centra može se pronaći cijeli rudnik zanimljivih analiza i grafikona. Među zanimljivije spada i jedna koja pokazuje koliko stanovnika koje zemlje ima pozitivnu percepciju snažne Rusije. Očekivano, udio takvih značajno je veći u pravoslavnim zemljama, no nije nizak ni u dominantno katoličkim.

Primjerice, čak 83% Armenaca slaže se s tvrdnjom da je snažna Rusija važna kao protuteža utjecaju Zapada. Po tome su Srbi na trećem mjestu s 80%, nakon Rusa i Armenaca.

No zanimljivo je da u tom smislu pretežno katoličke zemlje predvodi Hrvatska s 50%. Među zemljama s miješanom vjerskom populacijom na prvom mjestu je BiH s 55%.