Foto: YouTube/Pokrajinski parlamenti

U NOVOM sazivu Bundestaga desno-ekstremistička Alternativa za Njemačku (Afd) imat će s 13 posto osvojenih glasova na izborima, 94 od sveukupno 709 zastupnika. To će neprijeporno biti najživopisnija (a možda i najopasnija) parlamentarna frakcija u povijesti Bundestaga nakon Drugog svjetskog rata, u kojoj se nalaze ljudi ekstremističkog profila kakav dosad nije bio prisutan na glavnoj sceni njemačke politike.

>> ANALIZA Trijumf ekstremista u Njemačkoj, tek sada počinje pravi horor

>> Znači li trijumf AfD-a povratak nacista?

Većina od 94 zastupnika i zastupnica AfD-a su nepoznanica i njemačkoj javnosti, te će se tek pokazati tko će se istaknuti po verbalnim ispadima, revizionističkim stavovima o nacističkom periodu, antimuslimanskim tvrdnjama, itd. Nema sumnje da će biti svega toga i još mnogo goreg, s obzirom na to da su se i vodeći ljudi stranke - poput Frauke Petry, Alexandera Gaulanda, Alice Weidel, Björna Höckea i drugih - namjerno isticali provokativnim izjavama.

No, odlučili smo izdvojiti šestero svježih zastupnika AfD-a u Bundestagu od kojih se u sljedeće četiri godine mogu očekivati razni ispadi i skandali kojima bi se mogli etablirati u najgore ekstremiste svoje frakcije, u čemu će naravno imati žestoku unutarstranačku konkurenciju. Izabrana šestorka već je na sebe skrenula pažnju zahvaljujući izjavama poput one da bi na njemačkoj granici trebalo pucati na žene i djecu, obožavanjem Adolfa Hitlera ili pak sudjelovanjem u tučama nogometnih huligana.

Beatrix von Storch

Potpredsjednica stranke i šefica berlinskog AfD-a pripada kršćansko-fundamentalističkom krilu stranke. 46-godišnja pravnica naročito ne podnosi LGBT prava, te je osudila mogućnost braka za istospolne parove, koje je velikom većinom početkom ljeta izglasao Bundestag, tvrdnjom da je u pitanju “moralni bankrot”. Kancelarki Merkel je u jednoj TV-emisiji predložila da emigrira u Čile prije nego je narod protjera iz Njemačke, a na društvenim mrežama se tijekom izbjegličke krize proslavila zahtjevom da njemačka granična policija puca na ženu i djecu. Dok bi s jedne strane ubijala djecu, s druge je žestoka protivnica pobačaja. Trenutno je i zastupnica AfD-a u Europskom parlamentu, u kojem je članica frakcije koju predvodi Nigel Farage. Prethodno je bila dio kluba Europskih reformista i konzervativaca, kojemu pripada i Ruža Tomašić, no oni su je odlučili izbaciti zbog ekstremizma, pa se Storch brže-bolje prebacila u Farageovu grupaciju.

Sebastian Münzenmaier

Jedan od mladih lavova AfD-a, ovaj 28-godišnjak je svoju političku karijeru započeo kao član antimuslimanske stranke Sloboda, pa se onda prebacio u AfD i postao lider njihove frakcije u pokrajinskom parlamentu pokrajine Rheinland-Pfalz. Oduševili su ga Brexit i pobjeda Donalda Trumpa. Za razliku od većine članova AfD-a koji samo pričaju gadosti, mladi Münzmaier nema problema s korištenjem šaka. Trenutno mu se sudi zbog optužbe da je sa skupinom huligana pretukao i pokušao opljačkati nekoliko navijača suparničkog kluba. Trojica suoptuženih su priznali krivnju, dok se Műnzenmaier brani šutnjom.

Siegbert Doerse

Lider AfD-a u istočnonjemačkom gradu Leipzigu poznat je kao tvrdolinijaš unutar ove stranke. Znakovito je da na osobnom automobilu ima po narudžbi izrađene tablice na kojima piše “AH 1818”. “AH” su naravno inicijali Adolfa Hitlera, dok je broj 18 na neonacističkoj sceni također šifra za nacističkog Führera, s obzirom na to da su u njemačkoj abecedi slova A i H na prvom i osmom mjestu. Kada su to primijetili novinari, Doerse je izjavio da je sve to slučajnost te da njegove po narudžbi izrađene tablice nemaju nikakvu skrivenu poruku. Na svom Facebooku Doerse rado dijeli sličice s kombinacijom crne, bijele i crvene, što su bile službene boje nacističke Njemačke. Zalaže se za blisku suradnju s antimuslimanskim pokretom Pegida, na čijim je prosvjedima i osobno sudjelovao.

Jens Maier

Radi kao sudac u Dresdenu, gdje se proslavio s jednom presudom u korist u međuvremenu propale neonacističke stranke NPD. Zbog svojih je ispada već dvaput zamalo isključen iz AfD-a, u kojem ga nazivaju “mali Höcke”, po najpoznatijem od brojnih ekstremista iz nove njemačke parlamentarne stranke. Maier je do 1986. bio član socijaldemokrata, no kroz desetljeća je otišao posve udesno, te sada drži filipike protiv “miješanih naroda” i bori se protiv “brisanja nacionalnog identiteta”. Pristašama AfD-a u jednom se razgovoru požalio što se “crnce više ne naziva crnčugama, kao prije”, a zastupa i stav da stranka treba blisko surađivati s antiislamskim pokretom Pegida. Povrh svega toga, javno je izrazio simpatije za norveškog desničarskog terorista Andersa Behringa Breivika.

Wilhelm von Gottberg

Bivši predavač na policijskoj akademiji u jednom je govoru holokaust opisao kao “mit”, a rado citira i talijanskog neofašista Marija Consolija, koji tvrdi da se “Nijemce učinkovito kriminalizira pomoću instrumentaliziranja genocida nad Židovima”, čemu je Gottberg dodao i svoj komentar: “Ovome se nema što dodati”. Ovaj 77-godišnjak je zadrti revizionist te je kao svoj ključni politički cilj u Bundestagu najavio “okončanje kulta njemačke krivice”. Objavljivao je svoje eseje u ekstremističkim časopisima, a ovaj relativizator holokausta traži ispriku od Poljske i Češke zbog protjerivanja Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata. Tužio je sudu niz ljudi koji su ga kritizirali zbog ekstremističkih ispada, no izgubio je sve procese. 

Detlev Spangenberg

Ovaj 73-godišnji bivši član CDU-a u svojem je životu punom preokreta živio i u Istočnoj i od 1980. u Zapadnoj Njemačkoj. Neko vrijeme je bio doušnik istočnonjemačke tajne službe Stasi pod kodnim imenom Bruno, što se dokazalo dokumentima prošle godine, ali ga se stranka nije odrekla. Proteklih desetak godina angažirao se u nizu građanskih inicijativa ekstremno desnog predznaka, zabrinut zbog uništenja tradicionalne obitelji zbog napretka LGBT prava, ali još više zbog “bujice muslimana” koja prijeti Njemačkoj. Traži proširivanje njemačkih granica na istok Europe, u skladu sa stanjem iz 1937. godine.