VRLO popularna među slavnim osobama i običnim smrtnicima, ketogena dijeta može se pohvaliti brojnim prednostima za zdravlje i mršavljenje. Iako već i ptice na grani znaju za učinke ove dijete, koja se bazira na smanjenom unosu ugljikohidrata i visokom unosu masti, njene potencijalne opasnosti manje su poznate.

Jedna od njih je da snižava šećer u krvi, zbog čega bi mogla biti opasna za osobe s dijabetesom tipa 1. Iako se prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata općenito preporučuje dijabetičarima kao način upravljanja razinom šećera u krvi, keto dijeta može povećati rizik od epizoda hipoglikemije (niskog šećera u krvi), otkrila je studija iz 2018. godine.

U nastavku otkrivamo još četiri moguće opasnosti ovog režima prehrane.

Keto gripa

Keto dijeta bazira se na drastičnom smanjenju ugljikohidrata, odnosno na manje od 50 grama dnevno. Tijelo tada postiže ketozu, stanje u kojem energiju crpi iz masti, a ne ugljikohidrata, budući da oni nisu prisutni u tijelu.

"Kad se to dogodi, vaše tijelo postaje nevjerojatno učinkovito u sagorijevanju masti radi dobivanja energije. Također pretvara masti u ketone u jetri, koji mogu opskrbiti mozak energijom", pojašnjava Healthline.

Međutim, prilagodba na ketozu može u nekim slučajevima dovesti do simptoma sličnih gripi. 

"To uključuje glavobolju, vrtoglavicu, umor, mučninu i zatvor. Stanje će potrajati dok tijelo iscrpi zalihe ugljikohidrata i prebaci se na ketozu, odnosno korištenje masti kao primarnog izvora energije", pojašnjavaju stručnjaci.

Problemi probavne i crijevne flore

Keto dijeta zahtijeva izbacivanje raznih namirnica s jelovnika, a to znači i vlakana jer brojne namirnice koje njima obiluju ujedno sadržavaju i ugljikohidrate, čiji je unos ograničen.

Nedostatak vlakana može izazvati probavne tegobe, uključujući zatvor. Također može imati negativan utjecaj na crijevnu floru - korisne bakterije u crijevima koje pomažu razgraditi hranu i regulirati vaš imunološki sustav.

Nedostatak hranjivih tvari

Ograničavanje unosa određenih namirnica može otežati podmirivanje dnevnih potreba za vitaminima i mineralima. Budući da keto dijeta eliminira voće, cjelovite žitarice i mahunarke, možda neće osigurati dovoljne količine kalcija, vitamina D, magnezija i fosfora.

Zato liječnici ljudima koji se odlučuju na keto dijetu preporučuju dodatke prehrani svih glavnih minerala i vitamina, poput kalija, natrija, magnezija, kalcija, omega-3 masnih kiselina i vitamina B, C i E, piše Healthline.

Problemi s bubrezima

Keto dijeta temelji se na konzumaciji proteina i masti životinjskog podrijetla, poput mesa, jaja i sira. Međutim, upravo su to vrste hrane koje mogu uzrokovati stres bubrezima, povećavajući rizik od bubrežnih kamenaca.

"To je zato što prekomjeran unos namirnica životinjskog porijekla može uzrokovati da vaša krv i urin postanu kiseliji, što dovodi do povećanog izlučivanja kalcija u mokraći", navodi Healthline, citirajući par studija objavljenih 2017. i 2010. godine.

Istraživanja su također pokazala da keto dijeta može smanjiti količinu citrata korisnog za bubrege u urinu, koji se veže s kalcijem, sprječavajući stvaranje bubrežnih kamenaca.

Konačno, konzumacija namirnica životinjskog porijekla može uzrokovati nakupljanje kiseline u krvi, što dovodi ljude s kroničnom bubrežnom bolešću u rizik od acidoze.