ŠTO VIŠE u poslu koristimo mozak, to će nam pamćenje i rad mozga biti bolji kasnije u životu, prema studiji objavljenoj u srijedu u Neurology, medicinskom časopisu Američke akademije za neurologiju. Istraživanje provedeno u Norveškoj proučavalo je 7000 ljudi s 305 različitih poslova i promatralo koliko su morali koristiti mozak u svom poslu, navodi se u priopćenju Američke akademije za neurologiju.

"Ispitali smo zahtjeve raznih poslova i otkrili da je kognitivna stimulacija na poslu tijekom različitih faza života - tijekom 30-ih, 40-ih, 50-ih i 60-ih godina - povezana s smanjenim rizikom od blagog kognitivnog oštećenja nakon 70. godine", izjavio je autor studije, dr. Trine Holt Edwin, iz Sveučilišne bolnice u Oslu.

"Naša otkrića naglašavaju vrijednost posla koji zahtijeva složenije razmišljanje kao načina za održavanje pamćenja i razmišljanja u starosti", nastavio je.

Istraživači su mjerili kognitivnu stimulaciju ljudi koji su radili više fizičkih zadataka, kao što je upravljanje opremom ili rad u tvornici, i usporedili su je s kognitivnom stimulacijom ljudi koji rade na poslovima gdje su morali analizirati informacije i tumačiti ih drugim ljudima.

Rizik od kognitivnih oštećenja raste ako posao nije zahtjevan za mozak

Posao koji je rezultirao najvećom kognitivnom stimulacijom bio je podučavanje, a posao s najnižom kognitivnom stimulacijom bio je čuvar ili poštar, pokazuje istraživanje.

Kasnije su testirali pamćenje i kognitivne sposobnosti sudionika starijih od 70 godina. Studija je pokazala da su ljudi koji rade na poslovima s najnižim kognitivnim zahtjevima imali 66% veći rizik od blagog kognitivnog oštećenja u usporedbi s onima koji su radili na poslovima s višim kognitivnim zahtjevima.

"Ovi rezultati pokazuju da rad, koji predstavlja izazov za vaš mozak tijekom vaše karijere, igra ključnu ulogu u smanjenju rizika od kognitivnog oštećenja kasnije u životu", objasnio je Edwin.

Studija iz 2016. pokazala je da sljedeći poslovi pomažu u očuvanju zdrave funkcije mozga: menadžer, učitelj, odvjetnik, socijalni radnik, inženjer, fizičar, liječnik, stomatolog i farmaceut. Osim toga, studija objavljena u Lancetu prošle godine otkrila je koji poslovi izlažu ljude najvećem riziku od demencije. Ta zanimanja uključuju prodavače, njegovatelje, poljoprivrednike i stočare.