AKO STALNO brbljate, možda ste samo društveni, a možda patite od anksioznosti, ADHD-a, bipolarnog poremećaja ili autizma, upozorili su stručnjaci.

"Kod prekomjernog pričanja, mislimo na monolog. Razgovarate s nekim drugim, ali ne dopuštate toj osobi da dođe do riječi", kaže terapeutkinja Carolyn Rubenstein za Daily Mail.

Ističe da mnogi ljudi nisu svjesni da to rade, a kada to shvate, iznenađeni su vlastitim ponašanjem. Iako brbljanje nije samo po sebi pokazatelj psihičkog stanja, može biti. U nastavku su četiri stanja koja mogu uzrokovati prekomjerno pričanje.

Autizam

Osobe s autizmom često imaju problema s društvenom komunikacijom i interakcijom, kao i s ograničenim ili ponavljajućim ponašanjem i interesima.

"Iako brbljanje samo po sebi ne čini nekoga autističnim, to je definitivno ponašanje koje mogu pokazivati osobe s autizmom", napominje dr. Rubenstein.

Ne zna se točan uzrok autizma. Istraživanja sugeriraju da se razvija kombinacijom genetskih i okolišnih utjecaja koji utječu na rani razvoj mozga. Autizam je teško prepoznati prije pete godine, a u posljednjih nekoliko godina sve više i više odraslih osoba dobiva dijagnozu tog stanja.

ADHD

Poremećaj deficita pažnje/hiperaktivnost ili ADHD čest je poremećaj koji se obično dijagnosticira u djetinjstvu, no posljednjih godina bilježi se porast dijagnoza kod odraslih.

Primarni simptomi ADHD-a, koji se obično manifestiraju prije 12. godine, uključuju nepažnju i hiperaktivno-impulzivno ponašanje. Među ostalim simptomima osobe s ADHD-om mogu se vrpoljiti, nesposobne su koncentrirati se na zadatak, pretjerano pričaju, prekidaju druge i lako su ometene.

Anksioznost

Često se pogrešno misli da je anksiozna osoba tiha ili da joj je teško započeti razgovor. Prema dr. Rubenstein, brbljanje je uobičajena karakteristika ovog stanja.

"Ljudi će govoriti kako bi izbjegli suočavanje s tišinom. Nervozu raspršuju razgovorom. Obilježje tjeskobe su užurbane misli", izjavila je.

Bipolarni poremećaj

Bipolarni poremećaj (BPD) stanje je mentalnog zdravlja koje uzrokuje ekstremne promjene raspoloženja koje variraju od depresije do manije. Tijekom manične epizode pacijenti se mogu osjećati radosno, nekontrolirano uzbuđeno, samopouzdano, ali i razdražljivo. Također mogu biti aktivniji nego inače, vrlo brzo pričati, biti prijateljski nastrojeni prema drugima, ponašati se neprikladno ili neuobičajeno i vrlo malo spavati.

S druge strane, tijekom depresivne epizode bipolarni pacijent može se osjećati uzrujano, uplakano, umorno, nezainteresirano za stvari u kojima obično uživa i može biti sklono razmišljanju o samoubojstvu. Može se ponašati povučeno, imati problema sa spavanjem ili spavati previše, jesti previše ili premalo, izbjegavati kontaktirati s ljudima i provoditi puno vremena razmišljajući o uznemirujućim stvarima.