JAPANSKO udruženje proizvođača sakea i shochua 1978. godine 1. listopada proglasilo je Svjetskim danom sakea. Obilježava se prvog dana sezone pravljenja sakea u Japanu, budući da je listopad mjesec kada je riža za ovo tradicionalno japansko piće spremna za žetvu, a zima je najbolji period godine za fermentaciju sakea.

Što je sake?

Sake nije destilirano piće. Također se često naziva rižinim vinom, iako zapravo ima više zajedničkog s pivom nego s vinom jer nastaje fermentacijom riže.

Za pripremu sakea ne može se koristiti bilo koja vrsta riže. U Japanu postoje dvije vrste riže - jedna je za opću potrošnju, a druga se koristi za pripremu sakea. No čak i riža koja se koristi za izradu sakea dolazi u različitim vrstama, od kojih svaka proizvodu daje drugačiju nijansu okusa. 

Nabavka riže tek je početak. Proizvođači sakea moraju se pobrinuti da zrno riže bude ispolirano do odgovarajućeg stupnja, što se postiže mljevenjem zrna, odnosno uklanjanjem mekinje.

Sake se kategorizira u različite stupnjeve ovisno o tome koliko je riža ispolirana - što više polirate rižu, to će sake biti višeg stupnja. Omjer poliranja riže za najviši stupanj, daiginjo, obično je ispod 50%, što znači da se najmanje 50% izvorne riže samelje, a samo preostalih 50% se koristi za fermentaciju.

Nakon što je riža ispolirana, slijedi fermentacija. Riža se prvo skuha na pari, a zatim se po njoj posipa koji, vrsta enzima koji Japanci koriste kao sredstvo za izradu sakea, misoa, shochua i octa. Kada dodate koji u rižu, on rižu pretvara u šećer, a zatim kvasac može obaviti svoj posao pretvarajući šećere u alkohol.

Nakon fermentacije, sake se pasterizira i stavlja u spremnike u kojima sazrijeva nekoliko mjeseci (obično šest do devet). To nije isto kao proces sazrijevanja viskija ili konjaka, gdje žestoka pića dobivaju okus bačvi u kojima odležavaju. Kod sakea je to više razdoblje odmaranja, kako bi se piću omogućilo da sazre u mekši i uravnoteženiji napitak.

Čist izvor vode također je važan za izradu sakea jer se koristi u gotovo svakom koraku procesa pripreme, od pranja riže do razrjeđivanja konačnog proizvoda.

Koliko kalorija ima sake?

Sake sadrži od 185 do 239 kalorija u 180 mililitara, ovisno o vrsti. U pravilu, što je slađi i što ima veći udio alkohola, to je kaloričniji. Kalorije iz alkohola nazivaju se praznim kalorijama jer nemaju nikakvu nutritivnu vrijednost. Alkohol može usporiti proces sagorijevanja masti iz hrane. Također, njegovo ispijanje može povećati želju za jedenjem hrane koja deblja. 

Kako piti sake?

Jedno od najčešćih pitanja je pije li se sake topao ili hladan. Opći konsenzus proizvođača sakea i sommeliera je da je to vrlo subjektivno pitanje i ovisi o nizu čimbenika. Na primjer, uobičajeni Futsu-shu sake najbolje je piti ohlađen, što prigušuje neke od oštrijih i nerafiniranih nota sakea. Isto tako, nepasterizirani Nama-zake ili čak određeni shin-shu, možda neće dobro podnijeti toplinu.

Međutim, sake višeg stupnja, posebno onaj koji je imao više vremena da sazre, ima tendenciju biti svestraniji i može se piti hladan i topao. Oba načina pružit će različita iskustva. Nutricionisti savjetuju da se sake pije topao jer hladna pića usporavaju metabolizam, što znači da tijelo lakše skladišti masti. Kanpai!