Danas se u Hrvatskoj obilježava Dan roda
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Shutterstock
U HRVATSKOJ se 24. kolovoza obilježava kao Dan roda, kako bi se upozorilo na broj njihova opadanja zbog nestanka prirodnih staništa.
Na projekt "Zaštite i očuvanja bijele rode", ove je godine prijavljeno 670 gnijezda roda na području 12 županija, priopćeno je u ponedjeljak iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode.
Vlasnicima objekata na čijim se krovovima nalaze gnijezda bijelih roda, isplaćuje se naknada od 700 kuna godišnje po gnijezdu, za očuvanje prostora i biološke raznolikosti, od čega Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost snosi polovicu troškova, a drugu polovicu županije.
"Hrvatska je po bioraznolikosti jedna od najbogatijih europskih država, pa je naš zadatak zaštititi i sačuvati biološku raznolikost za nas i generacije koje dolaze. Među vrstama čiji je opstanak neraskidivo vezan uz čovjeka su i bijele rode koje savijaju svoja gnijezda na krovovima kuća, stoga i ove godine provodimo projekt sufinanciranja očuvanja gnijezda bijelih roda", rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.
Najveći broj gnijezda roda, njih 230, nalazi se na području Sisačko-moslavačke županije, sa 120 gnijezda slijedi Zagrebačka županija te Brodsko-posavska županija, u kojoj je 80 gnijezda.
Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije pozvala je vlasnike ili korisnike objekata na kojima su rode izgradile gnijezda, a koji do sada nisu sudjelovali u projektu, da gnijezda prijave do 26. kolovoza.
Rode su dio identiteta hrvatskog sela. U Hrvatsku dolaze tijekom proljeća i ostaju do kraja ljeta, kada počinje selidba prema Africi. To je velika ptica močvarica, prepoznatljiva po dugim crvenim nogama i ravnom, šiljatom crvenom kljunu, visoka 100 do 110 centimetara, promjera krila 195 do 210 centimetara, a mase 2,3 do 4,5 kilograma.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Bijela roda je ugrožena vrsta, a njezin opstanak uvelike ovisi o načinu života na selu. Preferira vlažne livade i poljoprivredna zemljišta koja se koriste na tradicionalan način, jer upravo na njima nalazi najviše hrane.
U Hrvatskoj su najviše ugrožene promjenama staništa do kojih dolazi zbog moderniziranja poljoprivrede, isušivanja vlažnih područja, prenamjene pašnjaka ili njihovog napuštanja, te upotreba pesticida.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
