Foto: Hrvatsko herpetološko društvo – Hyla
 
HRVATSKO herpetološko društvo – Hyla koje se bavi zaštitom i proučavanjem vodozemaca i gmazova poslalo nam je članak kojim pozivaju na spašavanje vodozemaca na području Hrvatske.

Prenosimo ga u cijelosti:

Odrasli vodozemci žive na kopnu, ali svako proljeće nakon završetka hibernacije masovno migriraju u vodu kako bi se parili.

Gradnjom prometnica ljudi su na nekim mjestima presjekli višestoljetne putove migracije vodozemaca čime nastaje problem, koji nije svojstven samo za Hrvatsku, već i za cijeli svijet. Prilikom migracije s kopna u vodu, ali i kasnije nakon završetka parenja, iz vode natrag na kopno, vodozemci prelaze preko prometnica i veliki broj ih stradava pod kotačima automobila.

Vodozemci ceste prelaze na različitim mjestima, no sukladno reljefu i staništima nekog prostora, postoje određeni faktori koji vodozemce usmjeravaju na točno određena mjesta na prometnicama.

Ako je na takvim mjestima promet relativno gust, dolazi do masovnog stradavanja vodozemaca. Takve lokacije na kojima u samo jednoj večeri mogu nastradati i stotine žaba (ali i ostalih vodozemaca poput vodenjaka ili daždevnjaka) nazivamo "Crne točke".

Ovakvo stradavanje je u potpunosti bezrazložno i predstavlja jedan od negativnih aspekta modernizacije i antropogenizacije okoliša. Iako naizgled u sezoni parenja možemo u prirodi primijetiti veliki broj odraslih vodozemaca, moramo shvatiti da njihova brojnost nije beskonačna.

Tijekom vremena se gustoća populacije može drastično smanjiti, a ako se pravovremeno ne reagira, može na nekim mjestima doći i do potpunog nestanka populacije određene vrste.

Vodozemci su ključan dio ekosustava budući da se hrane beskralješnjacima (komarci, muhe, puževi itd.) i kontroliraju njihovu brojnost.

Zbog svoje tanke, propusne kože vrlo su osjetljivi na različita onečišćenja vodenih i kopnenih staništa pa se zbog toga smatraju dobrim bioindikatorima degradacije okoliša te je vrlo važno da ih zaštitimo.

Kako bi se smanjio pad brojnosti uzrokovan smrtnošću na cestama, potrebno je kartirati crne točke i sanirati ih na sljedeće načine:

1. Na mjestima gdje je zabilježena crna točka najidealnije bi bilo napraviti tunel ispod ceste kako bi vodozemci nesmetano mogli dolaziti do mrijestilišta. Takva praksa uobičajena je u mnogim zemljama Europe, dok su u Hrvatskoj takvi zahvati još uvijek u povojima.

2. Ako nema mogućnosti da se izgradi tunel trebale bi se, bar za vrijeme migracije, postaviti mreže/ograde uz rub ceste, koje onemogućavaju žabama izlaz na prometnice. Duž cijele se ograde u zemlju zakopavaju kante u koje žabe padaju, a volonteri ih provjeravaju, vade žabe iz njih te ih prebacuju na drugu stranu ceste.

Takav način sanacije već se dulji niz godina provodio u Koprivničko-križevačkoj županiji, a prošlih se godina također primijenio i u Međimurskoj županiji. Ovakve su akcije, u Kozjanskom Parku u susjednoj Sloveniji, već dobro uigrana i stalna praksa.

3. Također bi se na mjestima crnih točaka trebali postaviti znakovi ograničavanja brzine te znak koji upozorava da je ovo mjesto prelaska žaba preko ceste (znak je službeno uvršten u Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama).

Znakovi ograničenja brzine već postoje u nekoliko naših županija, među kojima su Istarska, Krapinsko-zagorska i Međimurska. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko-zagorske županije otišla je jedan korak dalje i 2015. godine pokrenula kampanju za zaštitu životinja od stradavanja na prometnicama.

Cilj je kampanje osvijestiti ljude kako na prometnicama nisu sami i da svojim djelovanjem mogu doprinijeti očuvanju vrsta.

Kao savjesna osoba i ljubitelj prirode možete napraviti dvije stvari:

a) ako uočite prethodno navedeni znak - pažljivije vozite, zbog žaba, ali i zbog vlastite sigurnosti, jer cesta na crnim točkama može biti skliska. Usporite i ako je moguće zaobiđite bespomoćnu životinju,

b) ako naiđete na crnu točku možete javiti na službeni mail HHD – Hyla-e (info@hhdhyla.hr) i oni će je ubaciti u njihovu bazu podataka i osigurati njeno buduće saniranje. Ako je moguće, zabilježite točnu lokaciju pogibije vodozemaca i fotodokumentaciju istoga. To će uvelike olakšati pronalaženje lokacije kao i dati važne podatke o kojim se vrstama radi.

U mnogim europskim zemljama u prostorne su planove već uvršteni različiti prijelazi za male životinje, tako da se nadamo da će takva praksa postati uobičajena i u Hrvatskoj.

Postanimo svjesni da svojim djelovanjem možemo napraviti razliku i polako mijenjati svijet.