SUNCE se polako spušta iza horizonta, a petero ljudi u bijelim zaštitnim odijelima kreće se ispod stabala. U rukama nose zvučnike iz kojih se čuje mješavina oštrih krikova pa preplašene ptice polijeću uvis.

Svake zime, nebo iznad talijanskog glavnog grada krasi očaravajući prizor tisuća čvoraka koji se složno podižu i spuštaju. Ali kad naprave stanku kako bi se odmorili na drveću, izmetom počnu zasipavati pločnike i vozila, što gradske vlasti, svake godine iznova, potiče da ih rasprše.

"Emitiramo krik kojim se čvorci sami koriste za uzbunjivanje", rekla je Marianna Di Santo, odjevena od glave do pete u bijelu zaštitnu odjeću, hodajući prema pticama okupljenima na drveću oko glavnog željezničkog kolodvora Termini.

"To je kao da jedni druge upozoravaju da je ovo opasno mjesto i da bi se trebali maknuti", rekla je Di Santo, čiju su tvrtku Faunu Urbis gradske vlasti zadužile da raštrka čvorke.

Ima ih milijun

Svake godine između listopada i veljače milijuni čvoraka sa sjevera Europe sele se u Italiju u potrazi za toplijim temperaturama. Sinkronizirane zračne baletne priredbe, što ih ova jata izvode iznad stoljetnih crkava, palača i ruševina Vječnoga Grada, opčinjavaju prolaznike.

"Nikada takvo što nisam vidjela u životu. To je spektakularno", rekla je španjolska turistica Eva Osuna vadeći mobitel da zabilježi čaroban prizor.

Sjajne ptice tamnog perja, čija su tijela dugačka i do 20 centimetara, dane provode hraneći se po selima oko Rima, a navečer se vraćaju u grad kako bi spavale, objasnila je ornitologinja Francesca Manzia iz talijanske Lige za zaštitu ptica.

"Temperature su u gradu više i svjetlost im pomaže da se snalaze u prostoru i štiti ih od grabežljivaca", rekla je Manzia. Toplije temperature na sjeveru Europe izazvane klimatskim promjenama čvorcima su skratile vrijeme boravka u Italiji, no njihova brojnost brine gradske vlasti. 

Smatra se da ih ove godine u Rimu ima između 500.000 i milijun. Prirodno društvena bića, rekla je Manzia, noću se drže zajedno i na drveću stvaraju kolektivne spavaonice. Manzia je ustrajala na tome da čvorci "ne prenose bolesti", no predstavljaju problem "zbog izmeta, koji ceste čini skliskima i snažno zaudara".

To im je u prirodi

Problem je postao toliki da Rimljani, čak i kad na nebu nema oblačka, pored drveća nerijetko šeću s otvorenim kišobranima kako bi se zaštitili od ptica. Gradske vlasti ne koriste zvukove kako bi ptice potjerale iz grada, nego da ih rasprše u manje skupine kojima je lakše upravljati.

Zvukovi su "najjednostavniji i najučinkovitiji" način da se ptice pokrenu, rekla je Valentina de Tommaso iz Faune Urbis. Tommaso dva ili tri puta tjedno radi blizu kolodvora, koji sa svojim svjetlima i zaklonom od vjetra predstavlja "udobno" mjesto za odmor ptica.

"Puštamo snimke otprilike deset minuta, sa stankama između kako se ne bi navikle na buku", što je taktika koja je naporna, ali bezazlena, rekla je. Prodorna buka privlači i manje skupine ljudi, među kojima neki odobravaju postupak, a neki baš i ne. 

"Donose mnoštvo problema. Hodati ispod jata čvoraka nije idealno", rekao je Francesco Fusco, 55-godišnji inženjer. "Ali to im je u prirodi. Ne možemo ih prisiliti da nose pelene", rekao je smijući se.