NOVO oporavilište za životinje, za zbrinjavanje divljih životinjskih vrsta i smještaj pasa, otvorili su danas u Dumovcu gradonačelnik Tomislav Tomašević i zamjenici gradonačelnika Danijela Dolenec i Luka Korlaet, u društvu ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlića.

Projekt je pokrenut sa svrhom unaprjeđenja kvalitete sustava zbrinjavanja životinja i značajan je za Grad Zagreb, kao i za Ustanovu Zoološki vrt grada Zagreba. Njegova ukupna vrijednost iznosi oko 2.8 milijuna eura i dio je projekta Oporavilište za divlje životinje – Modernizacija Zoološkog vrta grada Zagreba III faza, koji je s nešto manje od polovice sredstava sufinanciran sredstvima Europske unije, a preostali iznos financiran je iz proračuna Grada Zagreba. 

"Konačno dobivamo bolju skrb za sve životinje, funkcionalniji i opremljeniji sustav koji osigurava mogućnost za smještaj divljih životinjskih vrsta uz proširenje postojećih kapaciteta za smještaj pasa u skloništu Dumovec. Ovim zahvatom nakon 23 godine osigurali smo novi dodatni sadržaj skloništa, što nije značajno samo za Grad Zagreb već i za cijelu Republiku Hrvatsku", rekao je gradonačelnik Tomislav Tomašević.

Psi dobili pojedinačni smještaj

Oporavilište se sastoji od specijaliziranih prostora površine veće od 1300 m². U prizemlju objekta su zbrinuti napušteni psi, po prvi puta u pojedinačnom smještaju, a na katu ozlijeđene i iscrpljene divlje životinje s područja Grada Zagreba te strogo zaštićene vrste iz cijele Hrvatske, kao i one oduzete u prekograničnom prometu. U objektu se nalazi i suvremena karantena, veterinarska ambulanta i volijera za ptice, nabavilo se vozilo prilagođeno prijevozu životinja, oprema za hvatače i oprema za označavanje životinja koje se puštaju u prirodu.

Projektom je ukupno stvorena nova vrijednost u infrastrukturi i opremi, a osim nove opreme posebno je bitna solarna elektrana na krovu koja će i direktno smanjiti troškove rada oporavilišta, ali i doprinijeti očuvanju prirode i okoliša kroz proizvodnju oko 35.000 kWh električne energije. To predstavlja oko 30% budućih energetskih potreba zgrade. 

"Ovo je dobar primjer kako se može postići dugoročna održivost projekta, ali i povećati upotreba obnovljivih izvora energije", dodao je zamjenik gradonačelnika Korlaet.