SUĐENJE Galileu Galileju (1564.1642.), koje je ostalo zabilježeno kao jedno od najvećih nasilja nad znanstvenim istinama, počelo je prije 370 godina.

Početkom travnja 1633. Inkvizicija je formalno počela ispitivati Galilea i on se pod prijetnjom torture morao odreći učenja o ustrojstvu svemira. Jedan od najznačajnijih fizičara i astronoma u povijesti priznaje 30. travnja da je u svojim "Dijalozima" previše naglasio važnost Kopernikovog učenja i nudi njihovu reviziju u sljedećoj knjizi.

U lipnju Papa Urban VIII produžuje Galileov zatvor, a zatvorsku presudu Inkvizicije potpisalo je sedam od deset kardinala.

Galileo je ostatak života završio u progonstvu, gdje je, pod dodatnom teškoćom gubitka vida, dovršio svoje najveće djelo o mehanici "Razgovori i matematički prikazi dvaju novih znanja o mehanici".

Zauzimanje za kopernikanski sustav rano je dovelo Galilea u sukob s Katoličkom crkvom, pa mu je odlukom Crkve 1616. bilo zabranjeno naučavanje prema kojem se zemlja giba oko sunca.

Obećao je da će odustati, ali su ga istraživanja vukla pa svoje učenje izlaže 1632. u knjizi Dijalog (o dva glavna svjetska sustava, ptolomejskom i kopernikanskom).

Poslije smrti nije bilo dopušteno podići mu nadgrobni spomenik sve do 1737. godine. Godine 1575. (16.4.) skinuta je zabrana s njegova djela, a prvo kompletno izdanje Galileovih djela u 16. svezaka izlazi 1842-56. u Firenzi.

Papa Ivan Pavao II zatražio je na dan oprosta, jubilarne 2000., oprost za mnoge grijehe koje je u prošlosti počinila Crkva, što je javnost ocijenila jednim od najznačajnijih poteza tijekom njegova papinstva. "Za ulogu koju je svojim ponašanjem imao svaki od nas u tim zlima što su pridonijela deformaciji obraza Crkve, ponizno molimo oprost", rekao je Papa.

Prethodno, Papa je zatražio od povjesničara da što točnije istraže što je predstavljala Inkvizicija, držeći se konteksta razdoblja u kojem se provodila.