Foto: Shutterstock

RATOVI, zločini, konflikti, netolerancija i nerazumijevanje dio su naše svakodnevice zbog koje je lako izgubiti vjeru u čovječanstvo i ljudskost.

Zbog mračne i iracionalne strane ljudi lako je pomisliti kako smo svi izgubljen slučaj, ali znanost se potrudila da nam pokaže kako ipak još uvijek ima nade za sve nas. Zbog toga je Listverse napravio popis znanstvenih istraživanja koja bi vam mogla vratiti vjeru u čovječanstvo.

Katastrofe stvaraju altruizam

Vjerojatno mislite kako uslijed velikih katastrofa ljudi paničare i pokušavaju spasiti samo sebe. Međutim, istraživanja su pokazala suprotno. U takvim situacijama ljudi češće i lakše pomažu jedni drugima. Iako se u tim prilikama događaju i razni zločini, njihov broj je zanemariv u usporedbi s dobrim djelima. Katastrofe povećavaju nesebičnost ljudi i stvaraju solidarnost koja svima pomaže u preživljavanju.

Djeca se rađaju s osnovnim moralnim vrijednostima

Studija koju su napravili istraživači na Institutu za evolucionarnu antropologiju "Max Planck" u Njemačkoj pokazalo je da 18-mjesečna djeca pokazuju znakove nesebičnosti iako ih nitko prije toga nije naučio pravilnim društvenim vještinama. Istraživači sa sveučilišta Yale potvrdili su da se djeca rađaju s osnovnim shvaćanjem razlike između dobrog i lošeg i osnovnim moralnim vrijednostima.

"Programirani" smo za empatiju i srdačnost

Empatija je duboko ukorjenjenja u ljudskim mozgovima. Zbog toga, kada netko koga volimo pati, reagiramo kao da je i nas netko povrijedio. Sveučilište Virginia napravilo je zanimljiv pokus s elektrošokovima. Ispitanike su podvrgnuli testu tijekom kojeg im je prijetila "opasnost" od električnog šoka i pratili su njihove reakcije. Očekivano, to je u ispitanicima izazvalo strah.

Zanimljivo je kako su jednako reagirali kada su vidjeli svoje prijatelje u istoj poziciji, dakle suočene s elektrošokovima. Ustanovili su i da u takvim situacijama držanje prijatelja za ruku smanjuje stres. Stručnjaci vjeruju kako je ovaj fenomen produkt evolucije tijekom koje proširujemo svoju povezanost s drugima i time povećavamo svoje šanse za preživljavanje.

Dobra djela uvijek inspiriraju nova dobra djela

Prema istraživanju profesora Adama Granta s "UPenn Wharton School of Business", najveća motivacija za ljude ne dolazi iz osobnog poticaja. Ona proizlazi iz spoznaje da naš rad ima pozitivan utjecaj na živote drugih. Spoznaja da naše dobro djelo ima utjecaj motivirat će nas da nastavimo u istom smjeru.

Svijetom bi jednog dana trebao zavladati mir

Dok neki smatraju kako je iza ugla anarhija i Treći svjetski rat, drugi misle kako zapravo živimo u jednoj od najmirnijih razdoblja u povijesti čovječanstva. Tu teoriju razvio je profesor i psiholog na Harvardu, Steven Pinker. Iako je suvremena  povijest izrodila brutalne ratove, broj žrtava među populacijom zapravo je puno manji u usporedbi s drevnim sukobima.

Današnji ratovi zapravo su iznimke, a ne pravilo i norma, za razliku od povijesti kada su ratovi bili normalna i redovita pojava. Čak se brutalnost i nasilje na osobnoj razini znatno smanjilo u usporedbi s  nekim povijesnim razdobljima. Pinker kaže kako je ovo razvoj civiliziranog društva koje očekuje dugoročan mir. S njim se slaže Havard Hegre, profesor sa sveučilišta Oslo, a prema njegovoj hipotezi, mir će svijetom zavladati iza 2050. godine.