REAKCIJE na rebrendiranje nekadašnjeg Narodnog radija, koji se sad zove bravo! i uz domaću pušta i stranu glazbu, ne prestaju.

Brojni slušatelji na društvenim mrežama tuguju što će odsad na toj stanici slušati i strane hitove.

>>Nije sva nova hrvatska glazba smeće. Ove pjesme su dokaz

"Da, trebaju promjene, slažem se.... Ali jedino sam na narodnom mogla čuti naše pjesme...", "Bezveze. Jedino sam njih voljela slušat svaki dan, što zbog voditelja, što zbog toga jer jedini imaju normalne naše pjesme. A sad su i taj dio s pjesmama ukinuli", "U autu sam ih redovito slušala jer su puštali domaću glazbu, sad više neću", "Samo zbog domaće glazbe sam ih i slušala", neki su od komentara Hrvata nezadovoljnih što su izgubili jedinu nacionalnu postaju koja je puštala isključivo domaću glazbu.

15 posto stranog glazbenog sadržaja

S Narodnog pak kažu da su ovaj potez dobro promislili.

"U bravo! smo inkorporirali najbolje od narodnog, ali i postrožili kriterije za plasiranje domaćih hitova. Napravili smo i selekciju svjetskih hitova, koji će činiti 15 posto glazbenog sadržaja, u prijevodu - dvije pjesme po satu. Prepoznaju se na prvu, ali uglavnom ih nećete čuti kod naše konkurencije", rekao je direktor Katijan Knok.

"Zašto? Zato što se mi ne ograničavamo glazbenim žanrom nego se vodimo osjećajem. Najveći radijski autoriteti reći će vam da je radio upravo to – emocija, a to smo pretočili i u naš novi glazbeni slogan 'i osjećaj i feeling'. Pritom nastavljamo s analizama preferencija publike. Usudim se reći da nakon godina istraživanja, nitko ne zna bolje od nas kako Hrvatska glazbeno diše", dodao je.

Svi bi domaće, ali nekako to baš i ne slušaju...

I nije ovo prvi put da Hrvati tvrde da žele više jedne vrste glazbe, iako brojke redovito pokazuju da zapravo slušaju nešto sasvim drugo. Najbolji primjer za to je YouTube trending na kojem redovito dominiraju narodnjački i folk trap hitovi, dok se domaće pjesme veoma rijetko uspiju probiti na vrh.

"Teren se već godinama sve više i više okreće regionalnoj glazbi. Kad bolje pogledate, svi najveći klubovi u cijeloj zemlji danas žive i opstaju jedino ako angažiraju izvođače iz regije ili malobrojne domaće pjevače zabavne glazbe. Nitko se ne želi zabavljati uz ove 'urbane' izvođače koji se godinama nameću kroz ukus glazbenih urednika, a to je sve jedna umjetna tvorevina od koje isključivo žive autori tih pjesama, a izvođači crkavaju od gladi", objasnio je prije nekoliko godina PR stručnjak Vedran Strukar za Index. 

"Ovi pokazatelji su zapravo jako dobri svima koji se ozbiljno bave ovom industrijom da shvate kako urbane, alternativne i visokoumjetničke pop pjesme više doista nemaju nikakvu prođu na terenu i da nam je jedini spas u tome da vratimo hrvatsku zabavnu glazbu kao mainstream. U suprotnom će naša scena postati kolonija regionalnog turbo folka, a mi sami sebi izbijamo novce iz džepa. I to samo isključivo zbog raznih isfrustriranih pojedinaca koji smatraju da su moćni samo zato što su na nekim pozicijama, a u životu nemaju hit niti isti znaju napisati. Publika ovime jasno pokazuje što želi, a to je zabava", zaključio je tad.

Ovo nije prvi put da se Hrvati žale na promjene u radijskom eteru. Kada je s radom kretao prvi narodnjački radio u Hrvatskoj, reakcije su bile većinski negativne. Danas, četiri godine kasnije, radio još uvijek emitira i malo tko se na to žali.

Dakle, što zapravo želite slušati na radiju? Recite nam u anketi na početku teksta.