OD PRVOG dana kad sam stupila nogom na Lošinj, preplavio me osjećaj dobrobiti. Kad zatvorim oči, još uvijek mogu zamisliti udisanje svježeg otočnog zraka, prožetog aromom bora, lutanje vijugavom obalnom promenadom, slušanje valova kako se razbijaju o stijene. Prisjećam se plivanja u kristalnom čistom Jadranskom moru i uživanja na plaži pod snažnim mediteranskim suncem, dok mi sloj soli pokriva kožu. Intenzivno aromatično bilje ovog otoka zauvijek će ostati usađeno u moju mirisnu memoriju, kadulja, smilje, mirta, lovor i ružmarin ispunjavaju mi pluća, započinje Kristin Vuković svoju reportažu s Lošinja za BBC Travel.

Lošinj, otok u Kvarnerskom zaljevu na sjevernoj strani Jadranskog mora, ima dugu tradiciju wellnessa. Kvarnerski zaljev jedno je od najumjerenijih jadranskih područja zbog planinskom lanca Učke, koja obalu i otoke štiti od hladnih sjevernih vjetrova. Ova posebna mikroklima danas je poznata kao Kvarnerski učinak, koji nudi prirodno ozdravljenje. Oko 2600 sunčanih sati godišnje, visoka kvaliteta zraka i tlaka, terapeutski aerosoli iz morskog zraka i visoka koncentracija soli u Jadranskom moru čine ovaj hrvatski otok vrhunskim okrepljujućim okruženjem, ističe autorica teksta.

Ambroz Haračić, botaničar iz 19. stoljeća rodom s Lošinja, utvrdio je svojim istraživanjem pozicije i uvjeta da otok ima najzdraviju klimu u Austro-Ugarskom Monarhija. Opatija, obalni grad u Kvarnerskom zaljevu, službeno je proglašena kraljevskim zdravstvenim odredištem Carstva 1889. godine, te kurortom (prirodnim lječilištem). Ova njemačka riječ znači da je regija idealna za medicinske tretmane povezane s dobrobiti s wellnessom zbog prirodnih ljekovitih učinaka iz tla, vode ili klime ovog područja.

Vlada Austro-Ugarske Monarhije proglasila je 1892. godine lošinjska mjesta Mali i Veli Lošinj "klimatskim lječilištima", a Lošinj je postao otok wellnesa zbog svojih jedinstvenih ljekovitih kvaliteta, posebno pogodnih za osobe s respiratornim problemima i alergijama.

"Otok Lošinj savršeno je mjesto za ljude s respiratornim tegobama zbog jedinstvene kombinacije čistog zraka i optimalne vlažnosti i temperature zasićenog česticama morske soli i esencijalnih ulja. Ovaj prirodni ljekoviti aerosol umiruje i proširuje bronhije, otapa sluz i olakšava kašalj, čisti pluća i poboljšava njihovu funkciju", rekla je za BBC Irena Dlaka, lošinjska povjesničarka, te dodala:

"Upotreba prirodnih ljekovitih svojstava otoka Lošinja u plućnoj rehabilitaciji ima tradiciju od 1885. godine i stručnjaci Hrvatskog pulmološkog društva preporučuju ga i danas".

Lošinj je bio magnet za pripadnike carske obitelji, nadvojvoda Karlo Stjepan, jedan od najbogatijih Habsburgovaca i važan član carske obitelji, bio je među prvima kojeg je otok privukao 1885. godine, kad je tražio mjesto na kojem bi ugodno mogao provoditi zime. Članovi carske obitelji i dvora slijedili su njegov primjer. "Za sve njih Lošinj je bio prostor slobode, gdje su mogli u miru uživati daleko od očiju javnosti i zamornih protokola", rekla je Dlaka.

Godine 1903. u Velom Lošinju otvoren je terapijski institut Kuranstalt dr. Josef Simonitsch, jedna pod prvih medicinskih ustanova na Jadranu koja je koristila talasoterapiju na bazi morske vode u liječenju pacijenata. "Studije su pokazale da je mineralni sastav Jadranskog mora 7 do 14 posto veći od prosječne morske vode zato što su vode koje utječu u more bogate mineralima", objasnila je Dlaka.

Čista morska voda visokog saliniteta korištena je za razna oboljenja. "Pacijentima su bile ponuđene  hladne i tople morske kupke, te sunčane i zračne kupke. Danas znamo da je sastav morske vode vrlo sličan ljudskoj krvnoj plazmi, te da osim soli sadrži i brojne vrijedne elemente u tragovima i mikroorganizme. Osim što olakšava respiratorne bolesti i pomaže bržem oporavku nakon bolesti< morska voda reducira napetost i stres, liječi i ublažava mnoge kožne probleme i hormonalne poremećaje, te pomaže kod artritisa i reume", kaže Dlaka, te dodaje kako je spomenuti institut radio sve do nacionalizacije 1947. godine, te je bio popularan ne samo među pripadnicima carske obitelji, nego i među građanima Austro-Ugarske Monarhije.

Među slavnih gostima bila je i obitelj Von Trapp (1933. godine), čija je priča nadahnula poznati film "Moje pjesme, moji snovi" (The Sound of Music).

Netaknuta ljepota Lošinja proteže se i dalje od njegovih obala, nastavlja Vuković. Stari borovi i autohtono mediteransko bilje stvaraju umirujuću aromaterapiju na otvorenom, tijekom hodanja, trčanja, šetanja ili bicikliranja na više od 250 kilometara staza koje presijecaju neravan i divlji teren. Prije više od jednog stoljeća, Haračić je otkrio da na ovom idiličnom otoku i okolnim otočićima raste oko 1100 biljnih vrsta i oko 230 vrsta ljekovitog bilja, od kojih se mnoge i danas koriste u tradicionalnoj medicini.

Dalmatinska kadulja ili kuš na lošinjskom dijalektu koristi se u liječenju respiratornih bolesti, a kao biljka i u domaćoj kuhinji. "U vrijeme moje bake, suho lišće kadulje stavljalo se na ognjište kako bi se poboljšala kvaliteta zraka u prostoriji", kaže Sandra Nicolich, kreatorica Miomirisnog otočkog vrta, biljnog vrta na pola hektara koji predstavlja biljno bogatstvo otoka. Smilje ili magriž na lošinjskog dijalektu u stara vremena koristilo se kao univerzalno dezinfekcijsko sredstvo i sredstvo protiv insekata. Prema Sandri Nicolich, lošinjske su žene brale smilje i otkrile da to pomlađuje njihove ruke, što je ponukalo da naprave balzam za kožu. Danas se smilje koristi u raznim proizvodima protiv starenja za njegu kože.

"Većina lošinjskog bilja može se naći i na drugim jadranskim otocima, ali ljudi kažu da ove lošinjske vrste najljepše mirišu", naglasila je Nicolich za BBC Travel.

Danas posjetitelji mogu poći na vođeni obilazak Miomirisnog otočkog vrta, kojeg je Nicolich otvorila 2003. godine. Šetnja ovim živopisnim utočištem balzam je za dušu, jer vibrantne biljke i mirise pojačava upečatljiv pogled na uvalu Valdarke, jednu od najpitoresknijih uvala na otoku.

Posjetitelji mogu kušati otočno bilje ispijanjem domaćeg likera od mirte ili mrče. Ovaj liker bogat je  vitaminom C i željezom, smanjuje tjeskobu i poboljšava raspoloženje, tvrdi Nicolich. Prema starim vjerovanjima, travarica, lokalna biljna rakija, navodno pomaže u probavi, ublažava bolove u mišićima i dezinficira rane. Nicolich prodaje i ekskluzivni lošinjski biljni brendi, koji sadrži 15 autohtonih biljaka, za čiju kombinaciju kaže da je tajna, a njen je lošinjski čaj pripravljen od mješavine listova kadulje, divlje ruže i eukaliptusa.

S dugom tradicijom wellnessa na Lošinju, nastavlja BBC Travel, lječilišta su ključna za doživljaj umirujućeg otočnog okruženja. Gosti Boutique Hotela Alhambra i Ville Augusta mogu odabrati tretmane s prirodnih biljnim proizvodima u povijesnom kompleksu od terakote i zlatnim nijansama smještenom blizu mirne uvale Čikat u Malom Lošinju.

Alhambra Cube Spa ima zatvoreni bazen s grijanom morskom vodom i raznovrsne tretmane koji uključuju biljnu ponudu otoka. Dostupne su i masaže aromatičnim uljima proizvedenim na Lošinju i ostalim otocima Kvarnera. Za napetost, živce i promjene raspoloženja koristi se mješavina esencijalnih ulja naranče, lavande i metvice; za borbu protiv umora, iscrpljenosti i niske energije koristi se mješavina esencijalnih ulja lavande, bergamotske naranče, čempresa, kadulje i mirte.

Kako bi naučili o različitim biljkama na otoku, hotelski gosti mogu odabrati dvosatnu aroma-radionicu, na kojoj mogu birati i biljke od kojih će napraviti vlastito aromatično ulje za masažu u spa vrtnim kabinama, te ponijeti kući svoje proizvode za tijelo i lice kao suvenir. Za one koji su se previše izložili suncu, organski tretman "After Sun Care" koristi aloe veru iz okolnih vrtova koja hladi, umiruje i ubrzava proces samozacjeljivanja kože oštećene suncem.

Cuba Spa također nudi i tretmane prirodnom kozmetikom Mirta od 100 posto prirodnih sastojaka na bazi ljekovitog bilja i esencijalnih udalj karakterističnih za lošinjski arhipelag. Osnivačica Mirta Lozančić bila je nadahnuta mirisima i ljekovitim biljem otoka i većina biljaka dolazi s Lošinja, uključujući i smilje iz popularne Imortelle Face Cream, koja stimulira obnovu kože i pomaže sprečavanju bora.

Lozančić kaže da su esencijalna ulja visokokoncentrirani ekstrakti korijena, lišća, cvjetova, sjemenki i plodova biljaka, koji mogu biti i 70 do 100 puta snažniji nego sama biljka. "Esencijalna ulja potiču emocionalnu, fizičku i duhovnu dobrobit. Ona su životna snaga biljke u boci", objasnila je Mirta Lozančić za BBC Travel.

"I godinama kasnije mogu se prisjetiti moćne mješavine esencijalnih ulja tijekom masaže u Cube Sopa, udisanja terapijske aromaterapije i potonuća u spokoj pod rukama vještog masažnog terapeuta. Kao uspomenu sam kući u New York ponijela proizvode Mirte Lozančić i sve dok se bočice nisu ispraznile stalno sam se iznova vraćala na Lošinj", zaključila je Kristin Vuković.