Sadržaj nastao u suradnji s: Podravka

BOŽIĆ u Hrvatskoj vraća dašak tradicije na naše stolove, a što bi to bilo bez dobrih jela? Onako kako su ih radile naše bake ili s malim, osobnim zaokretom. Fritule, bakalar na bijelo, purica s mlincima. Domovi u blagdansko vrijeme, jedno je sigurno, moraju mirisati na dobru hranu.

Iako se poneki sastojci i običaji razlikuju od regije do regije, zajednički nazivnici svakog prosinca su obitelj, hrana i veselje. Uputili smo se na malo kulinarsko putovanje kroz Hrvatsku te istražili kako se u svakoj regiji kroz hranu slavi Božić. Evo što smo otkrili.

Badnjak bez bakalara? Ne može!

Istra i Kvarner omeđeni su morem pa nije ni čudo da se na Badnjak tradicionalno priprema riba. Najčešće to bude bakalar, kao i u većini hrvatske, no na stolu se može naći i drugih ribljih specijaliteta. Ideja je da se na Badnjak jede manje kalorična hrana bez mesa pa je to idealna prilika da se spremi bakalar na bijelo.

Ovo jelo radi se tako da se riba se najprije namoči, očisti i natrga na komade, a zatim se pirja s lukom, češnjakom, peršinom, maslinovim uljem i začinima poput Vegete Natur za ribu. Nakon toga se dodaju voda (ili vino), lovorov list i krumpir te se sve kuha dok bakalar ne omekša.  

U mnogim obiteljima, uz bakalar, priprema se i domaća tjestenina - posutice, maleni komadići tijesta koji upijaju riblje okuse i tako postaju još ukusniji. Osim toga, na Badnjak je neizostavna maneštra sa slanutkom, gusto jelo od povrća i mahunarki. Iako se sprema bez mesa, vrlo je hranjivo. U nekim dijelovima Istre kuha se ječam umjesto slanutka.

Na Božić, obrok se često upotpunjuje pečenom puricom uz koju se poslužuju mlinci i pečeni krumpir.

Svi čekaju slatko

Kolači poput kroštula i roščića, hrskavi i slatki, obvezni su na svakom stolu, a tu su i bogatiji kolači poput biskupskog kruha. To je slatki kruh s bogatim nadjevom od sušenog voća, orašastih plodova i začina, a njegov naziv potiče od običaja da se priprema za svečane obiteljske obroke, često povezan s crkvenim događanjima.

Priprema se tako što se zamijesi slatko tijesto od svih sastojaka osim nadjeva i pusti se da se digne. Nakon toga tijesto treba razvaljati i na njega staviti nadjev od suhog voća, orašastih plodova i začina, pa zarolati i ispeći. Kako bi kolač bio mekan, a tijesto uspješno ukvasalo, brine se Dolcela kvasac. Posebnu aromu ovoj slastici daje Dolcela vanilin šećer. Oba proizvoda dio su nagradama bogatog Dolcela Adventskog kalendara. Svaki dan može se otvoriti novi prozorčić, a u njemu pronaći savjet, inspiracija ili ideja za ukusno jelo. Oni najsretniji pronaći će nagrade.

Podravka je jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih prehrambenih brendova u regiji, koja je 1959. godine lansirala Vegetu, njen najpoznatiji proizvod, koji je moguće naći na policama trgovina diljem svijeta.  

Podravkini proizvodi poznati su po svojoj kvaliteti i praktičnosti. Od začina, juha i konzervi do gotovih obroka, proizvodi su prilagođeni potrebama potrošača. Svi proizvodi njeguju okuse nacionalnih kuhinja tako da potrošači diljem svijeta mogu uživati u autentičnim okusima.

Ličani vole janjetinu, ali i sarmu

U našoj najhladnijoj regiji - Lici - u kojoj je izmjerena najniža temperatura od -34.6°C u siječnju 2003. godine, kuhaju se jela koja griju tijelo i dušu. Badnjak je obično rezerviran za lagane obroke pa je na stolu nezaobilazna riba. Priprema se na bianco način, jednostavno začinjena i poslužena uz krumpire ili kuhanu blitvu.

Na Božić jelovnik je svečaniji. Na stolu se mogu naći razna jela, no obavezno se poslužuje raskošna i hranjiva sarma. Za još bolji okus dodaje se dimljeno meso, suhomesnati proizvodi te Fant mješavina za punjenu papriku i sarmu koja jelo čini bogatijim i punijim. Sarma je često najbolja kad odstoji jer se okusi tako bolje povežu.

Na kraju svakog obroka Ličani se vole zasladiti štrudlama od jabuka ili orasima bogatom orahnjačom.

Božić nije Božić bez pečenog mesa?

I južnije od njih, u Dalmaciji, Badnjak je gotovo nezamisliv bez bakalara. Uobičajeno se priprema bianco - s krumpirima, maslinovim uljem i bijelim vinom, no popularan je i bakalar na brudet, u kojem se riba kuha u umaku od rajčica, crnog vina i začina. Kao stvorena za ovo jelo je Podravkina Passata, pasirana rajčica dobivena iz rajčica dozrelih na suncu. Osim punog okusa i kremaste teksture, pravo bogatstvo krije se u preradi ubranih rajčica u roku 24 sata od berbe, čime se zadržava maksimalna hranjivost pasirane rajčice. 

Za Božić, na dalmatinski stol ponosno se stavlja pašticada, specijalitet pripremljen od goveđeg buta, koji se dugo kuha u umaku od luka, mrkve, prošeka i crnog vina, a servira se s njokima ili manestrom (paštom). Dalmatinci vrlo rado na ovaj dan spremaju i razno, najčešće teleće, meso pod pekom s krumpirima.

Za desert, najpoznatija slastica je fritula s rumom, sa ili bez grožđica. Često se poslužuju i suhe smokve, uz koje dolazi i krokanat - karamelizirani šećer s orasima. Zanimljivo je da se u Dalmaciji često koristi i prošek - slatko vino koje se savršeno slaže uz gotovo sve slastice.

Kremšnita, kraljica slatkog stola

Već smo shvatili da je u cijeloj Hrvatskoj Badnjak je rezerviran za riblja jela. Iznimka nije ni središnji dio zemlje. Nađemo li se tamo dan uoči Božića, na stolu će se najčešće naći škarpina, oslić ili brancin pripremljeni na bianco ili u pećnici s krumpirima i začinskim biljem. Uz to, često se poslužuju i salate, među kojima je najpoznatija francuska salata.

Na Božić, kuću ispunjava miris pečene purice s mlincima i krumpirima. Ponegdje se umjesto purice priprema i mlada teletina ili odojak. Kao prilog uz meso poslužuju se mlinci ili kiseli kupus, koji se pripremaju sa svinjskom masti ili dimljenom slaninom.

Poslije tako ukusnog ručka uz kavu se poslužuju orehnjača ili makovnjača. Također, česte su i slastice poput gibanica i kremšnite, dok je popularna i međimurska gibanica, bogata suhim voćem, orašastim plodovima i makom.

Kremšnite se za ovu prigodu rade s domaćim korama, a za one manje vješte u pripremi predlažemo Dolcela krema za kremšnite.

Svaki obrok je slađi u društvu

Na istoku, u Slavoniji i Baranji, Badnjak donosi obilje jela od ribe, no posebno se ističe fiš-paprikaš, popularno jelo koje se priprema od ribe i paprike. Često se na stolu može naći i šaran, pripremljen u raznim varijantama.

Na Božić, zvijezda stola je pečena svinjetina, odojak ili piletina, koje često prati kiseli kupus i mlinci. Tu su i poznati kolači poput orahnjače i makovnjače, a često se pripremaju i salenjaci, kroasani punjeni džemom ili šapice, tradicionalni keksi s orasima. U Baranji je neizostavna kulenova seka, sušena kobasica koja se često poslužuje uz zeleni kupus ili kiseljak.

Bez obzira na to gdje u Hrvatskoj slavimo, Božić je vrijeme kada svi povezujemo tradiciju s obitelji. Bilo da se radi o pečenoj purici u Zagrebu, fiš-paprikašu u Slavoniji ili bakalaru na Jadranu, blagdanski stol u Hrvatskoj je bogat i pun različitih okusa. Gdje god se nađete, uživat ćete u dobroj hrani. 

Sponzorirani sadržaj donose Index i Podravka prema najvišim profesionalnim standardima.