LJUBIŠA ČOSIĆ, gradonačelnik Istočnog Sarajeva, najavio je da će podnijeti kaznenu prijavu protiv slovenskog redatelja Mirana Zupaniča zbog filma Sarajevo Safari.

Klix.ba prenosi da će Čosić Zupaniča tužiti zbog, kako je naveo, "gnusnih laži i izmišljotina koje je upakirao u filmu pod nazivom Sarajevo Safari".

Dodao je i da je film izazvao veliku buru u javnosti jer je fokus stavljen na bogate "snajper-turiste", strance koji su plaćali da tijekom rata s položaja Vojske Republike Srpske pucaju po civilima u Sarajevu.

"Vrijeme istine i pravde"

Na Čosićevu su izjavu reagirali iz Instituta za istraživanje genocida Kanada. U otvorenom su pismu poručili da je ovo "vrijeme istine, pravde i institucionalizacije kulture sjećanja na najveći zločin poslije Holokausta u Europi, genocid u Bosni i Hercegovini".

"Ovo je vrijeme kada umjetnost počinje širiti istinu o morbidnom 'lovu' na žive ljude u Sarajevu koja je zaprepastila javnost. Ovo je vrijeme istine o strašnom, ljudskom umu do tada nepoznatom 'lovu' bogatih i utjecajnih stranaca, koji su plaćali za ubijanje, sa srpskih položaja, već dehumaniziranih ljudi u opkoljenom Sarajevu tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu", navodi se u nastavku.

"Istina o zločinu u opkoljenom Sarajevu je problem samo onima kojima smeta bolja budućnost države Bosne i Hercegovine s istinom i pravdom. Kriminalizacija istine i pravde je sastavni dio lobističke kampanje antibosanske koalicije koja snažno djeluje u matici i dijaspori u kojoj i vi sudjelujete. Pridružite se istini i pravdi u ime bolje budućnosti naše, trebalo bi biti i vaše, države Bosne i Hercegovine", zaključili su u pismu.

Zabava ekscentričnih bogataša

Podsjetimo, dokumentarni film Sarajevo Safari redatelja Mirana Zupaniča, profesora s ljubljanske Akademije za kazalište, film i televiziju, donosi priču Slovenca koji govori da je '90-ih svjedočio organizaciji "ljudskog safarija".

Ekscentrični bogataši, mahom Amerikanci, Talijani i Rusi, helikopterom su iz Beograda dolazili na Pale, a zatim i u snajperska gnijezda na područjima Sarajeva pod kontrolom Srba. Snajperist bi potom ustao, a bogataš bi legao na njegovo mjesto i naslonio oko na optički nišan.

Iz polumraka streljane svjedok govori da je bio basnoslovno plaćen, ali i da su se safari-tarife povećavale ako bi snajperist uspio pogoditi dijete. Ciljalo se, kaže, u prsa jer su tako šanse za pogodak najveće, a šanse za preživljavanje pokretne mete najmanje.