KAD STE zadnji put koristili automatsko popunjavanje teksta dok pišete poruke? Možda ste se dopisivali s chatbotom koji je odgovorio na vaš upit iste sekunde kad ste poslali upit korisničkoj podršci nekog brenda. Ili ste koristili glasovno pretraživanje interneta. Sve su ovo primjeri umjetne inteligencije koja sve više oblikuje našu komunikaciju.

Hoće li u budućnosti računala i roboti komunicirati umjesto nas i kako će umjetna inteligencija utjecati na radna mjesta? O ovome smo razgovarali sa Stefanom Martinićem, pravnikom koji je nedavno diplomirao na Harvardu. Otkrio nam je što nam sve donosi budućnost umjetne inteligencije i zašto je važno da se o njoj na vrijeme informiramo.

„Razvoj tehnologija ne smije biti nauštrb građanskih prava i sigurnosti“

O ovom važnom globalnom trendu znanje se širi i u Hrvatskoj, na edukativnom projektu „Artificial Intelligence in Public Relations” (AI in PR), koji organizira Hrvatska udruga za odnose s javnošću (HUOJ) u suradnji s Veleposlanstvom Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj. Održan je niz online edukacija i radionica, a posljednju, naziva Budućnost AI-a – Perspektiva s Oxforda, LSE-a i Harvarda, vodit će upravo naš sugovornik, Stefan Martinić.

Stefan se bavi pravnom perspektivom primjene umjetne inteligencije, a kaže da je njegova uloga ukazivati na pozitivne, ali i negativne strane ove tehnologije, o čemu će govoriti i na ovom predavanju. 

"Europska unija radi na tome da donese sveobuhvatnu uredbu koja bi istovremeno poticala inovacije AI-ja, ali i štitila građane i potrošače od njezinih nedostataka. Na taj način vuk bi bio sit, a ovca cijela – poticao bi se razvoj inovativnih tehnologija, ali ne nauštrb građanskih prava i sigurnosti", priča nam Stefan. 

Masovno prepoznavanje lica, samovozeći automobili i seks-roboti…

Otkud jedan pravnik i društvenjak u području umjetne inteligencije? Upravo to je bilo naše prvo pitanje za Stefana, a on nam odgovara pitanjima koja su njega zaintrigirala: „Kako odgovoriti na automatizaciju poslova i potencijalni nestanak radnih mjesta? Želimo li dozvoliti masovno prepoznavanje lica i šarenica oka u ime zaštite i sigurnosti? Kako će samovozeći automobili odlučiti koga će pregaziti u nesreći ako se dogodi prometna situacija bez mogućnosti sretnog ishoda? Hoće li seks-roboti u budućnosti biti lijek protiv, ili pak uzrok samoće?“

Kaže kako su ovo samo neka pitanja koja sa sobom vuče problematika reguliranja umjetne inteligencije, a naglašava i multidisciplinarnost tog područja koje spaja znanja iz psihologije, sociologije, filozofije, politike i ekonomije. 

Dodaje da u ovom području itekako ima mjesta za društvenjake: „Sinergija je nužna kako bismo osigurali ne samo bezumni napredak u razvoju tehnologija već i odgovor na brojna pravna, etička i moralna pitanja koja se pritom postavljaju.“

Koje „supermoći“ donosi umjetna inteligencija?

No uz potencijalne rizike, umjetna inteligencija donosi i mnogo dobrih strana, kako za opću populaciju tako i za komunikacijske stručnjake. Stefana smo pitali kako će nam ova tehnologija uštedjeti vrijeme i koje „supermoći“ će donijeti.

Kaže da je najočitija „supermoć“ u tehnologiji za stvaranje usmene ili pisane komunikacije: „Kao što već postoji tzv. legaltech koji odvjetnicima i pravnicima pomaže u stvaranju generičkih ugovora, tužbi i žalbi, ali taj isti legaltech (ljudskim) odvjetnicima ostavlja odluku o konačnom obliku i sadržaju pravnog proizvoda, tako AI može PR stručnjacima pomoći u eliminaciji repetitivnih radnji, ali pritom neće zaobići njihovu konačnu stručnu odluku o obliku, sadržaju i duljini komunikacije.“

Ističe i automatske chatbotove koji rade 24 sata na dan i odgovaraju na upite čak i dok PR stručnjaci spavaju. Kao treći primjer navodi tzv. AI PR čuvara: „Ovaj alat pomoću tzv. web struganja (eng. web scraping) te nadzora elektroničkih i tiskovnih medija prati i nadzire 24 sata na dan potencijalne probleme za određeni brend ili određenog klijenta." Umjesto da nekoliko osoba u PR agenciji traži takve informacije, ovaj alat to samostalno prati i ukazuje na probleme koje treba riješiti. 

„Ako radnik želi biti konkurentan, mora stjecati nove vještine“

Pitali smo ga i hoće li poznavanje ove tehnologije biti nužno za opstanak na tržištu rada, a on kaže da to više nije stvar daleke budućnosti već sastavni dio našeg života: „Kapitalizam nažalost jede svoju djecu, stoga plivaj ili potoni! Koliko je važno da komunikacijski stručnjaci znaju koristiti Internet, Word, Excel, ili društvene mreže? Umjetnu inteligenciju vidim u jednakom svjetlu."

Zato ističe potrebu nadogradnje znanja i vještina: „Ako bilo koji radnik bilo koje profesije želi biti konkurentan bilo unutar Hrvatske, bilo unutar EU ili na globalnoj razini, mora biti sposoban steći nove vještine, skupljati nova znanja i koristiti novu tehnologiju kojom može unaprijediti svoju uslugu."

Treba li strahovati da će nas računala zamijeniti - ili je čovjek ipak nezamjenjiv?

Računala koja komuniciraju umjesto nas, chatbotovi, alati za pretvorbu teksta u glas...Trebaju li komunikacijski stručnjaci strahovati da će ih računala zamijeniti? U čemu će čovjek i dalje ostati nezamjenjiv? Ovo su bila naša sljedeća pitanja za Stefana. „Isto se pitanje može postaviti i za odvjetnike, glazbenike, računovođe, radiologe, itd. Tako npr. postoje mnogi primjeri gdje AI sklada originalnu, emocionalnu i dobro prihvaćenu glazbu“, priča nam. 

Kaže da područje umjetne inteligencije otvara brojna filozofska pitanja poput onog što čini čovjeka čovjekom i dodaje: "Prema onome što znamo, trenutačno ne postoji AI koji ima veću emocionalnu, egzistencijalnu i interpersonalnu inteligenciju od prosječnog čovjeka.“

Ističe da stoga nema razloga da komunikacijski stručnjaci strahuju od umjetne inteligencije, jer su oni trenutačno nezamjenjivi u znanju kako prepoznati osjećaje i razmišljanja drugih ljudi te koja je najbolja komunikacija s obzirom na njihovo emocionalno stanje, kulturne, dobne i druge različitosti.

Koliko Hrvatska prati globalne trendove razvoja umjetne inteligencije?

Zanimalo nas je i koliko iz po njemu Hrvatska uspijeva pratiti svjetske trendove. „Bez obzira na hrvatsku pamet i zaista uspješne priče poput FER-a, Infobipa, Rimac Automobila, itd., teško je Hrvatskoj konkurirati većim tržištima poput UK-a i SAD-a gdje je locirana neopisivo veća količina svjetskog talenta i investicija. No, to nije samo problem Hrvatske, već i EU koja sve više zaostaje u AI utrci za SAD-om i Kinom“, upozorava.

Ipak, kaže kako Hrvatska za sada odlično prati globalne trendove: "Primjerice, udruga CroAi na svojim mrežnim stranicama periodično objavljuje informativne i zanimljive AI krajolike koji skiciraju razvoj AI prakse u Hrvatskoj te navode relevantne hrvatske startup-ove, kompanije, itd. u području AI-ja."

Ističe i važnost projekata, kao što je AI in PR, u kojima se raspravlja o ovakvim temama: „Ovakav projekt potiče kontinuirano učenje i praćenje razvoja novih tehnologija te Hrvatskoj omogućuje da bude korak ispred mnogih drugih zemalja u kojima se još uvijek nije razvila kvalitetna rasprava o upotrebi umjetne inteligencije u komunikaciji i odnosima s javnošću.“

No za dodatni napredak, kaže, nije dovoljno prepustiti privatnom sektoru da se bori na vjetrometini svjetskog tržišta: „Potrebni su dodatni napori i investicije od strane Republike Hrvatske, županija, gradova, sveučilišta i Europske unije za razvoj umjetne inteligencije u suradnji s domaćim i europskim kompanijama.“

„Želja nam je bila projektom AI in PR dovesti nešto novo, svjetsko i jako važno u Hrvatsku“

Više o samom projektu rekao nam je i Mario Aunedi Medek, predsjednik Hrvatske udruge za odnose s javnošću: „Želja nam je bila projektom AI in PR dovesti nešto novo, svjetsko i jako važno u Hrvatsku. Ova suradnja s cijenjenim stručnjacima iz svjetskih tvrtki koje razvijaju i koriste umjetnu inteligenciju omogućila je njima i nama jedno uzbudljivo i poučno iskustvo.“

Projekt je realiziran u suradnji s Veleposlanstvom SAD-a te je okupio stručnjake iz područja komunikacija i tehnologije: „U suradnji s više partnera, od Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju CroAI do University Collegea Algebra, ali i s big tech kompanijama kao što su Meta/Facebook i Amazon, osmislili smo i od kraja 2021. proveli serijal online edukacija za studente, buduće PR stručnjake i političke komunikatore kojima ih unaprjeđujemo i osposobljavamo za brojne poslove u struci.“

Serijal online predavanja s predavačima iz Amazona, Mete itd.

Projekt AI in PR je započeo u studenom, a Mario nam je opisao što do sada studenti imali prilike slušati. Projekt je otvorio stručnjak za umjetnu inteligenciju Jan Štedul iz tvrtke Mindsmighs, koji je predstavio elemente umjetne inteligencije u našoj svakodnevici.

Jedan od predavača bio je i Cyrus Vahid, Amazonov vodeći stručnjak za umjetnu inteligenciju. On je održao predavanje na kojem je studentima opisao kako nam umjetna inteligencija može olakšati poslovni i privatni život. U veljači su ugostili i stručnjakinju Angeliki Dedopoulou iz tvrtke Meta, koja je studentima otkrila kako se Meta (nekadašnji Facebook) nosi s europskim AI politikama.

Na predzadnjem predavanju dr. sc. Leo Mršić i dr. sc. Maja Brkljačić ispričali su više o važnosti umjetne inteligencije u detektiranju govora mržnje i lažnih vijesti, a Aunedi Medek priča nam kako se upravo politika pokazala kao posebno plodno tlo za neetičnu upotrebu AI-ja: "Ako želite staviti riječi u usta političaru koje on nikad nije izgovorio i tako mu reputacijski naštetiti, to ćete napraviti uz pomoć oblika umjetne inteligencije koji se zove duboko učenje. AI alati za detektiranje „deepfake“ videozapisa lažnih događaja tu su onda „protuotrov“.

Žele spojiti znanja techieja i komunikatora

U Hrvatskoj udruzi za odnose s javnošću smatraju da je ključno združiti znanja tech stručnjaka i komunikacijskih stručnjaka, a upravo ovaj projekt ističu kao primjer toga: „Uvjereni smo da ćemo kroz koju godinu na tržištu tek gledati plodove ove interdisciplinarne suradnje studenata. Bez humanističkog i komunikacijskog dijela, tehnologija je ograničena u svojim razumijevanjima i dosezima“, naglašava Aunedi Medek.

Kako se uskoro bliži i zadnje predavanje u sklopu ovog projekta, upitali smo ga i imaju li već planove za nastavak projekta ili slične projekte. „Želja nam je, kad završi ova konkretna aktivnost, zadržati živom i studentsku radnu skupinu za AI u sklopu Hrvatske udruge za odnose s javnošću, kako bi tema umjetne inteligencije ostala „na radaru“ naše komunikacijske struke, osobito među mlađim generacijama komunikatora. Svakako ćemo raditi na interdisciplinarnosti struke i još se više povezivati s tech sektorom u Hrvatskoj, ali i na globalnoj razini, kako smo to započeli i kroz ovaj projekt“, zaključuje Aunedi Medek.

Prijave na zadnju radionicu još su otvorene, evo gdje se prijaviti

Ako i vi želite naučiti više o mogućnostima umjetne inteligencije u PR-u, sve informacije o projektu AI in PR možete potražiti na Facebooku, Instagramu i na LinkedIn profilu HUOJ-a. Posljednja radionica naziva Budućnost AI-a – Perspektiva s Oxforda, LSE-a i Harvarda održat će se uživo u sklopu završne konferencije u ponedjeljak, 13. lipnja u prostorijama Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski menadžment, s početkom u 17 sati. Svoju prijavu na radionicu možete poslati slanjem maila na info@huoj.hr.

Sadržaj donose Index i Hrvatska udruga za odnose s javnošću u suradnji te u skladu s najvišim profesionalnim standardima.