UDRUGA glazbenih managera i organizatora organizirala je konferenciju za medije na zagrebačkom Zrinjevcu kako bi upozorili na krizu koju je pandemija koronavirusa izazvala u glazbenoj industriji.

Na konferenciji su sudjelovali Darko Tuček, predsjednik Udruge glazbenih managera i organizatora, Alek El-Kazal, voditelj projekta Ultra Europe, Branko Paić, direktor Scardone i glazbenica Indira Levak. Videopozivom uključili su se i još neki glazbenici poput Mije Dimšić.

Zbog situacije povezane s pandemijom koronavirusa, više od 90 posto svih glazbenih događanja ove je godine otkazano. Posljedica toga je činjenica da organizatori koncerata, festivala i drugih glazbenih manifestacija, produkcijske tvrtke, glazbeni menadžeri, tehničari, ton majstori, vozači, scenski radnici, monteri, električari, zaštitari, agencijski djelatnici i brojni drugi, proteklih šest mjeseci nisu generirali gotovo nikakve prihode. Riječ je o više od 15.000 ljudi i njihovih obitelji čija egzistencija izravno ovisi o kreativnoj glazbenoj industriji, upozoravaju.

"Već se nekoliko mjeseci suočavamo s izostankom preciznih i na nacionalnoj razini usuglašenih preporuka vezanih za održavanje koncerata i drugih javnih okupljanja, o čijem održavanju danas proizvoljno odlučuju lokalni stožeri. Preporuke, dakle, postoje, ali na razinama gradova i županija one se tumače na različit način. Imali smo ideju organizirati 20 koncerata na 20 gradskih stadiona, no dobili smo tek 2 pozitivna odgovora, od čega jedan uvjetuje najviše tisuću posjetitelja. Neki su istaknuli kako ćemo time ugroziti postojeću turističku sezonu u mjestima na obali. Onemogućen nam je rad, zbog čega smo i apelirali na vladu na hitno usvajanje mjera za spas industrije koja godišnje akumulira potrošnju veću od 10 milijardi kuna, od čega izravnu korist ima i država“, naglasio je predsjednik Udruge glazbenih managera i organizatora Darko Tuček.

"Danas imamo situaciju da se istovremeno odvijaju Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Splitski festival, dok se zbog epidemioloških mjera otkazuje, primjerice Pulski filmski festival i brojna druga događanja. Kako trenutačno stoje stvari, s donesenim mjerama, nemoguće je organizirati komercijalne koncerte jer u startu organizator ima troškove PDV-a na ulaznice 13 posto, zatim troškove sustava ulaznica 13 posto te ZAMP-a 10 posto, a onda i sve ostale troškove koji prate organizaciju koncerata“, izjavio je Branko Paić, direktor diskografske kuće Scardona.

"Od početka pandemije do danas meni je otkazano 30-ak koncerata, a među 15.000 onih koje ova industrija zapošljava su i članovi mojeg tima. Naš je sektor jedan od rijetkih koji je zapravo cijelo vrijeme ostao u lockdownu, a budući da smo svi koji se bavimo ovim poslom povezani s nizom drugih industrija i djelatnosti te da svi zajedno činimo jedan veliki lanac, egzistencija jednog velikog broja ljudi je danas uistinu ugrožena“, izjavila je Indira Levak. 

Alek El-Kazal, voditelj projekta Ultra Europe festivala u Hrvatskoj, osvrnuo se na to koliki utjecaj imaju glazbeni festivali poput Ultre na sektor turizma te na ukupni bruto domaći proizvod i prihod.

"U proteklih sedam godina ULTRA Europe festival je ugostio više od milijun posjetitelja iz preko 143 zemlje svijeta. Za vrijeme Ultre, u samo jednoj večeri, u Splitu boravi između 40 i 50 tisuća posjetitelja koji generiraju ukupnu potrošnju veću od 525 milijuna kuna, iz čega je jasno koliki financijski utjecaj na hrvatsko gospodarstvo imaju ovakva događanja", rekao je.

Istaknuli su i ekonomske mjere za koje smatraju da su ključne, a koje se tiču hitnog otvorenja posebne kreditne linije kod HBOR-a po uzoru na ekonomsku mjeru solidarnosti za sektor turizma. Uključuju i formiranje posebnog fonda pri Ministarstvu kulture za vrijeme trajanja epidemije za sve pojedince iz industrije koji su svoj rad realizirali kroz ugovore o djelu, a kojima se u ovom trenutku ne može isplatiti niti minimalni dohodak. Osim ovoga, predstavnici kreativne glazbene industrije od vlade traže zadržavanje postojećeg paketa financijske pomoći za očuvanje radnih mjesta, kao i porezno rasterećenje na ulaznice za glazbene manifestacije na 5 posto te osnivanje fonda za potporu marketinškim aktivnostima u glazbenoj industriji na domaćem i stranom medijskom tržištu.

Naglasili su i da je većina država članica EU već donijela hitne pakete mjera bespovratnih sredstava s ciljem financijske pomoći glazbenoj industriji. Njemačka je tako, kažu, dosad izdvojila 50 milijardi eura, Italija 130 milijuna eura, a Velika Britanija 1.57 milijardi funti, dok hrvatske tvrtke u tom sektoru još uvijek čekaju reakciju vlade.