Screenshot: Youtube

POKUŠAJI indijskog političara Biplaba Kumara Deba da ljude uvjeri u veličinu i slavu svoje zemlje ponešto su neuobičajeni, piše Alexis C. Madrigal za The Atlantic.

Prošlog tjedna u Indiji se pojavila čudna priča – novi glavni ministar Tripure, male savezne države na granici s Bangladešom, izjavio je da je internet postojao u doba kada je napisan sanskrtski ep "Mahabharata".

"Komunikacija je bila moguća zato što je naša tehnologija bila sofisticirana i razvijena. Imali smo internet i sustav satelitske komunikacije", izjavio je Biplab Kumar Deb.

Zatim je dodao i da je dokaz sam ep "Mahabharata", koji opisuje kako je kralj odmah mogao pristupiti novostima o bitkama, što je bilo moguće zahvaljujući drevnom internetu.

Europljani i Amerikanci tvrde da su izumili te sustave, no Deb ističe da su Indijci "imali sve te tehnologije još u drevnim vremenima".

Kako ponovno uzdignuti Indiju?

Deb je član Indijske narodne partije, desničarske stranke u usponu koja postiže velik izborni uspjeh od 2014. godine. Uspon Indijske narodne partije temelji se na nacionalističkom modelu i želji da se Indija ponovno uzdigne.

"Svaki Indijac trebao bi smatrati da je Indija superiorna i najbolja zemlja na svijetu. Za razliku od svih ostalih, moja je zemlja imala tehnologiju prije mnogo godina. Na to sam ponosan i mislim da bi svaki Indijac također trebao biti ponosan", kazao je Deb.

Mladi iz cijeloga svijeta stvorili su zajednički jezik otpora

Sudeći prema indijskim društvenim mrežama, ta je izjava začudila mnoge. Početna se nevjerica zatim pretvorila u već viđene oblike izrugivanja na platformama poput Reddita, Twittera i Facebooka. Priča se sve više i više širila te je na kraju postala viralna. Napravljeni su brojni memeovi, snimljeni videi, smišljene priče, čak i pjesmice.

"Nije bitno je li riječ o poznatom pjevaču, cjepivu protiv ebole ili indijskom političaru koji svom narodu želi donijeti slavu pričajući o drevnim 'postignućima' – na internetu je sadržaj uvijek moguće učiniti slavnim i proširiti.

Postoje platforme koje koriste i razumiju mladi ljudi iz cijeloga svijeta, bez obzira na to koliko se kulture iz kojih potječu razlikuju. Stvorili su međunarodni jezik kojim izražavaju ljutnju kad ih se pokuša pridobiti prepravljanjem povijesti", zaključuje Alexis C. Madrigal za The Atlantic.