Foto: Shutter

AKO STE u ovoj godini za promatranje noćnog neba odlučili izdvojiti samo jedan dan, neka to bude ponedjeljak 14. studenog.

Toga dana u 12 h i 15 minuta po našem vremenu Mjesec će se naći u najbližoj točki Zemlji u 2016. na udaljenosti od samo 356.508 km. Zbog toga će biti za 14 posto sjajniji i 30 posto veći od prosjeka. Bit će to najbliži prilazak punog Mjeseca Zemlji od 26. siječnja 1948. godine, a na sljedeću takvu priliku trebat će pričekati do 25. studenog 2034. Ako odbijemo ove dvije brojke, proizlazi da će to biti najveći i najsjajniji puni Mjesec u intervalu od 86 godina!

Točka u kojoj Mjesec prilazi najbliže Zemlji na svojoj eliptičnoj putanji naziva se perigej, a ona se tek povremeno poklapa s fazom punog Mjeseca. Za to je potrebno da se Mjesec u istovremeno nađe i na suprotnoj strani od Sunca, odnosno da Zemlja bude u sredini, između njih.

Udaljenost Zemlje od Mjeseca mjeri se od njihovih središta. Dva sata i 37 minuta nakon što se nađe u perigeju, dakle u 14 h i 52 minute, Mjesec će postati službeno pun, mada će se satima prije i nakon toga promatračima sa Zemlje činiti jednako pun.

Kako i gdje gledati? Na Indexu uživo!

Nažalost, prema DHMZ-u vrijeme u Hrvatskoj neće posvuda biti idealno za gledanje. Najbolji uvjeti bit će u priobalju, dok će na kontinentu će biti nešto više oblaka. No ako je za vjerovati slovenskom modelu Aladin, vrijeme bi u Zagrebu ipak trebalo biti dosta povoljno za gledanje.

Mjesec će u Hrvatskoj izaći oko 16 h i 54 minute na sjeveroistoku, a zaći ujutro u utorak oko 6h i 11 minuta.

Idealno vrijeme za promatranje bit će nedugo nakon izlaska i kratko prije zalaska, kada se bude nalazio nisko iznad horizonta. Naime, veličina Mjeseca najbolje dolazi do izražaja kada lebdi nisko nad nekim udaljenim objektima na Zemlji, primjerice nad drvećem ili zgradama. Još je bolje kada se oni vide na pozadini njegova sjajnog diska.

Neki članovi zagrebačke astronomske udruge Beskraj odlučili su da će oko 17 h pratiti i snimati izlazak Mjeseca s vidikovca na neboderu na trgu bana Jelačića. S te točke Mjesec bi se, nedugo nakon izlaska trebao nalaziti u neposrednoj blizini zvonika katedrale. Ako ih vrijeme posluži, a trebalo bi, bit će to sjajan prizor za snimanje.

„Ponijet ćemo fotoaparate i teleskop kako bismo napravili atraktivne fotografije Mjeseca pored katedrale. Teleskopom se tijekom punog Mjeseca mogu vidjeti mora i noviji krateri nastali u zadnjih par milijuna godina oko kojih se vide zrakasti izbačaji tamnijeg materijala nastali u udaru. Primjerice to su krateri Ticho, Kopernik i najsjajniji Aristarh“, rekao je za Index predsjednik udruge Boris Štromar.

Na vidikovcu će biti i ekipa iz Indexa koja će organizirati prijenos snimki teleskopom uživo.

Super-Mjesec i super-pizza

Ipak, treba upozoriti da prosječni gledatelji uglavnom neće moći uočiti neku posebnu razliku u veličini super Mjeseca u odnosu na uobičajeni puni Mjesec.

Primjerice, poznati američki popularizator znanosti Neil deGrasse Tyson nije veliki ljubitelj termina super-Mjesec.

„Super-Mjesec je pizza od 16 inča (40,64 cm) u usporedbi s pizzom od 15 inča (38,1 cm). To je tek malo veći Mjesec; ja ne koristim pridjev 'super Mjesec'“, rekao je Tyson, a zabilježio BrainyQuote (http://www.brainyquote.com/quotes/quotes/n/neildegras531112.html).

Velika plima i oseka

Jedan od izraženijih efekata super Mjeseca bit će izuzetno snažna oseka iza koje će, šest sati kasnije - što je vrijeme potrebno za četvrtinu okreta Zemlje - uslijediti neuobičajeno snažna plima. Naime, Mjesec će u ponedjeljak biti za 14% bliži Zemlji nego što je u apogeju. Budući da plimne sile ovise o kubu udaljenosti Mjeseca, one će u ponedjeljak biti za 48 posto snažnije od onih koje će vladati kada Mjesec bude u apogeju, dva tjedna kasnije.

Mogući potresi?

Jedna studija objavljena u rujnu ove godine pokazala je da veliki plimni stresovi kakvi se očekuju u ponedjeljak mogu povećati pritisak na tektonske ploče i na taj način povećati rizik od pokretanja snažnijih potresa.

Rad objavljen u britanskom časopisu Nature Geoscience utvrdio je da su se neki od razornijih potresa, poput onog kraj Sumatre koji je 2004. izazvao tsunami u indijskom oceanu, te onoga koji je 2011. pokrenuo japanski tsunami, dogodili za velike plime. Štoviše, studija je pokazala da se čak devet od 12 najvećih ikada zabilježenih potresa dogodilo u danima oko punog ili mladog mjeseca.

U prilog novoj studiji, čini se, govori i činjenica da je Novi Zeland u nedjelju uzdrmao potres jačine oko 6,6 po Richteru. Vlasti su nedugo nakon njega objavile upozorenje na tsunami.