LJUDSKA vrsta ostavila je trag na gotovo svakom kutku Zemlje, no avanturisti i dalje žude za neotkrivenim mjestima.

Mir i spokoj mogu se, naravno, pronaći u šetnji Dolomitima ili kanuingu u Švedskoj, no tamo je civilizacija uvijek udaljena tek nekoliko kilometara.

Pitanje koje muči i znanstvenike glasi: Postoji li na Zemlji mjesto toliko udaljeno i nepristupačno da ga dosad nitko nije primijetio?

Geografija ima termin upravo za takva mjesta - nepristupačni polovi.

''Pol nepristupačnosti označava mjesto do kojeg je najteže doći zbog udaljenosti od zemljopisnih oblika koji bi mogli omogućiti pristup tom mjestu'', objasnili su s odsjeka za geografiju kalifornijskog Sveučilišta u Santa Barbari.

Polovi nepristupačnosti obično su kontinentalne ili oceanske točke.

Kontinentalni polovi su dijelovi kopna najudaljeniji od obale, primjerice Euroazijski pol nepristupačnosti je u pustinji na sjeverozapadu Kine, na granici s Kazahstanom.

Oceanski ekvivalent je Point Nemo u južnom Pacifiku, točka udaljena gotovo 2700 kilometara od najbližeg kopna, otoka Pitcairn.

Najudaljeniji otok na svijetu je nenastanjeni Bouvet na jugu Atlantskog oceana i u vlasništvu je Norveške od 1930.

Otok, nažalost, ima malo za ponuditi avanturistima željnim bijega od civilizacije. Zbog loših vremenskih uvjeta, otok je dom tek lišajevima, mahovini i gljivicama koji rastu na dijelovima koji nisu smrznuti. Od životinja se mogu naći albatrosi, kraljevski pingvini i druge ptice koje podnose niske temperature.

Postoji li onda mjesto na koje čovjek još nije kročio? Ljudska je vrsta izmijenila Zemlju i ostavila svoj trag gotovo svugdje, kaže Reinhold Leinfelder, geobiolog na Sveučilištu u Berlinu.

Čak se i na Nemu vide tragovi civilizacije - mikroplastika.