Foto: Press

FILMOVI su tu da nas zabave i natjeraju nas da na sat i pol ili dva sata zaboravimo stvarnost. Ono što vidimo je zabavna fikcija i tako treba biti.

Međutim, mnogi ljudi žive u uvjerenju da je ono što vide na velikom platnu realno. Mnogi ljudi misle da je Zemlja ravna. Mnogi vjeruju predizbornim obećanjima. Ukratko, mnogi ljudi vjeruju u raznorazne gluposti i ponekad je dobro podsjetiti ih da je ono što vide u filmovima najobičnija sraćka.

Podsjećamo, o filmskim mitovima već smo pisali prije dvije godine, ali kompilirali smo novih deset.

1. Kloroform

Kloroform je omiljeno pomagalo, najčešće serijskih ubojica. Ako je vjerovati onome što nam holivudski scenaristi serviraju, dovoljno je natopiti maramicu, prisloniti je na lice žrtve i mirni ste narednih nekoliko sati.

Međutim, u stvarnosti nije tako. Potrebno je oko pet minuta inhaliranja da nekog omamite, a i u tom slučaju potrebna je veća količina jer kloroform na maramici brzo ishlapi. Isto tako, morate paziti da se osoba ne uguši zbog jezika koji će blokirati dišne puteve.

2. Pucanje u eksploziv

Ako ste pogledali bilo koji akcijski film, posebno iz osamdesetih, jedan od načina na koji možete odraditi masovno ubojstvo negativaca i njihovih jataka je da ispalite metak u vreću ručnih bombi. Ne moraju biti ni ručne bombe, može to biti i cigla C-4 eksploziva.

Međutim, bombe nisu toliko "lak plijen". Proizvođači su se potrudili da bomba eksplodira onda kada osoba koja je baca to poželi. Štoviše, potrudili su se da je vatreno oružje manje kalibra ne može aktivirati. Mythbustersi su to fino objasnili.

3. Forenzičari

Osim što forenzičarke uokolo bauljaju u štiklama, serije kao što su CSI: XY, NCIS, Zakon i red ili bilo koja druga serija ili film, uvjerili su nas u čarobnu moć forenzike. Da ne bi bilo zabune, bitna je, ali proces je toliko kompliciran i dugotrajan da ga je gotovo nemoguće usporediti s onim što viđamo na TV-u.

A čak i ako sve ide po planu, prvo treba dokazati da DNK pripada krivcu, što znači da se moraju dokopati pravog čovjeka, ali i u tom slučaju postoji niz otegotnih okolnosti zbog kojih se takav dokaz može kompromitirati. Što se američkih baza podataka tiče, one pokrivaju tek 3% pučanstva (uglavnom osuđivani zločinci i šačica drugih).

I na kraju, laboratorija je premalo i najčešće su zatrpani poslom pa ponekad treba proći nekoliko mjeseci da se određeni dokazi nađu na dnevnom redu. Ukratko, čak i ako postoje dokazi, oni su tek pomagalo da se konačno utvrdi nečija krivnja koja je najčešće dokazana na neki drugi način.

4. Tekući dušik

Tekući dušik je opasan, u to nema sumnje. No, nije ni približno opasan kao što je to prikazano u filmovima. Ako vas netko polije njime, nećete postati komad leda i razbiti se poput T-1000 u drugom "Terminatoru".

Kratkotrajni susret s tekućim dušikom izgleda ovako.

5. Kuliranje nakon eksplozije

Eksplozije u filmovima daleko su spektakularnije, moćnije i vatrenije nego u stvarnosti... Osim u slučaju kada morate kulerski odšetati dok je u pozadini zid vatre.

Kada bi netko u stvarnosti pokušao biti toliko kul, morao bi zanemariti nekoliko "sitnih" detalja. Za početak, udarni val, nakon toga šrapnele, a na kraju i ozbiljno oštećenje sluha. Dakle, bilo bi to sve samo ne "kul".

6. Vađenje osigurača zubima

Likovi u filmovima obožavaju zubima izvlačiti osigurače ručnih bombi. Više je kul nego kad to učinite prstom, a i vjerojatno nemate slobodnu ruku jer u drugoj držite mitraljez s neograničenom količinom municije koji neumorno štekće i kosi valove neprijatelja dok vi bacate bombe.

Pokušate li osigurač izvaditi zubima, velika je šansa da ćete oštetiti zube ili ih čak izgubiti.

7. Zvuk oružja

Baratanje oružjem u filmu uvijek je popraćeno onim prepoznatljivim zveckanjem i klikanjem vatrenog oružja. Ako ste ikad držali pištolj u ruci, vjerojatno znate da ne proizvodi takve zvukove, osim ako ga rastavljate. Drugim riječima, osim ako nije pošteno raskliman, nema razloga da tako glasno zvecka.

I da, pištolji koji padaju na tlo neće slučajno opaliti. Štoviše, daleko je opasnije pokušati ga uhvatiti jer biste mogli slučajno povući okidač.

8. Obrana svih obrana

Ubijete čovjeka, završite na sudu i branite se neuračunljivošću. Ništa lakše.

Ne baš.

Zapravo je riječ o lošoj obrani. Neke američke savezne države ne dopuštaju takvu obranu, odvjetnici je koriste u manje od 1% slučajeva, a pokazuje se uspješnom u 25% slučajeva. U tim rijetkim slučajevima okrivljenici završe u ludnici gdje provedu, pokazale su statistike, dvostruko više vremena nego bi ga proveli u zatvoru. A čak i nakon toga nalaze se pod daleko strožim i dugoročnijim nadzorom.

9. Gušenje

U filmovima i serijama gušenje je prilično učinkovit način da nekog skončate. Uhvatite ga za vrat, stišćete desetak sekundi i žrtva je gotova.

U stvarnosti to ide malo drukčije. U najblažem slučaju potrebno je do tri minute kontinuiranog stiskanja da biste osobu trajno onesposobili ili ubili, a i to ovisi o veličini osobe, snazi stiska i opiranju žrtve. Da skratimo, postoje puno bolji načini da nekoga sredite.

10. Rupa u avionu

Vidjeli smo to tisuću puta. Netko ispali metak u prozor aviona, nastane rupa i svi oni koji nisu vezani bivaju isisani i završe leteći bez padobrana. Pilot Jonathan Franklin objasnio je da je riječ o mitu.

Ono što je istina jest da će doći do naglog strujanja zraka koje će razbacati papire i odjeću, ali već sekundu kasnije dolazi do izjednačenja vanjskog i unutarnjeg tlaka. Nastat će buka, bit će hladno i maske će se spustiti s plafona, ali ništa od kaosa koji inače viđamo.