Lupino: "Spremam izložbu u New Yorku, u Hrvatskoj me ignoriraju jer nisam ni podoban ni umrežen"
Foto: Press
U GALERIJU fotografije u splitskoj Marmontovoj ulici u petak navečer nije se moglo ući. Više od 500 ljudi došlo je prvog dana izložbe razgledati djela Stephana Lupina, a organizatori izložbe komentirali su da toliko ljudi druge izložbe ne pogleda tijekom cijelog njihovog trajanja.
Ogroman je to vjetar u leđa umjetniku koji se 3. rujna sprema preko bare, kako bi s vlasnikom prestižnog kluba i galerije na njujorškoj Petoj Aveniji Domenicom Vaccom dogovorio svoju samostalnu izložbu. Skulptura Stephana Lupina "Fire Woman" već je njen zaštitni znak, a sad je Lupino spreman napraviti korak dalje na svjetskoj umjetničkoj sceni.
Iako je ponosan zbog uspjeha svog Lupinizma, Lupino ne skriva ogorčenje hrvatskom umjetničkom scenom.
"Eto, mogu na Petu aveniju, a ne mogu u Muzej suvremene umjetnosti", govori nam.
Nakon otvorenja izložbe u Galeriji fotografije, Miloš Glavurtić koji je u Split doveo djela Pabla Picassa želi uvrstiti naknadno tri Lupinova rada u tu izložbu te je oslobodio jedan zid za njega, no kad je riječ o velikim muzejskim prostorima, Lupinu su vrata i dalje zatvorena.
"Nemoguće je dobiti velike muzeje u Hrvatskoj ako nisi uštogljen i nisi s njima umrežen. Mladi kipari će teško dobiti neku izložbu, stariji imaju monopol i samo oni rade izložbe", ističe u razgovoru.
Ne želi zvučati kao da se žali, već se nada da će u hrvatskoj kulturi doći do nužnih promjena jer se trenutno svuda izmjenjuje nekoliko istih umjetnika. Ako se tako odnose prema njemu, kako se tek ponašaju prema mladim umjetnicima, kaže.
"Hrvati su ljubomorni i zavidni mojoj kreativnoj energiji i stvaralaštvu, nisam podoban i umrežen nego sam djelujem. Od Ministarstva kulture ovih 20 godina, iako sam bio i branitelji mobiliziran u hrvatskoj vojsci, dobio sam samo 11.000 kuna za moju izložbu i postavu u dvorcu Veliki Tabor, a veliku samostalnu izložbu su mi obećavali prije tri godine u MSU-u, ali nikako da se to ostvari. Pretpostavljam mog preavangardnog pristupa, mog svjetonazora i nepodobnosti, što je tipično za sve državne kulturne institucije jer njima upravljaju politički podobni iako bez potrebnog pedigrea i kompetitivnosti", ističe.
Priča nam kako je u naponu snage, radi i po 24 sata na dan te u mjesec dana napravi i po tri umjetnička djela.
"Kad krenem van, to će krenuti drugim putem. Uspoređuju me s Picassom i Dalijem, a kod nas se ljudi i akademska zajednica više bave samim sobom i nema šanse da prihvate mene i sve što sam u deset godina stvorio", kaže nam.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati