NAKON što je zbog bodova žirija Let 3 ispao iz top 10 finala ovogodišnjeg Eurosonga, a Finac Kaarija završio na drugom mjestu unatoč tome što ga je publika izglasala kao pobjednika i dodijelila mu ogromnih 376 bodova, pitali smo vas mislite li da žiri na Eurosongu treba ukinuti.

U našoj anketi, u kojoj je glasove do ovog trenutka dalo gotovo 30.000 čitatelja, 93% vas slaže se da bi žiri trebalo ukinuti i odluku o konačnom rezultatu prepustiti isključivo publici.

Podsjetimo da je žiri Let 3 stavio na predzadnje mjesto s mizernih 11 bodova, za razliku od publike koja nam je udijelila visokih 112 bodova i stavila nas na sedmo mjesto. U posljednjih 20 godina nitko od hrvatskih predstavnika nije uspio biti toliko visoko rangiran kod publike u finalu, što Mamu ŠČ! čini najuspješnijom hrvatskom pjesmom 21. stoljeća kada je riječ o glasovima publike.

Odlučili smo provjeriti kako je žiri kroz povijest glasao za Hrvatsku, a ono što smo otkrili moglo bi vas iznenaditi.

Hrvatska se kao samostana država na Eurosongu natječe od 1993., a od tada do danas način glasanja na Eurosongu nekoliko se puta mijenjao.

Od 1993. do 1996. glasao je isključivo žiri, a Hrvatska je tada ostvarila sljedeće rezultate: grupa Put s pjesmom Don't Ever Cry je u finalu bila 15., Tony Cetinski je godinu kasnije s pjesmom Nek ti bude ljubav sva bio 16. 1995. Magazin i Lidija su s pjesmom Nostalgija bile šeste, a Maja Blagdan postigla je još bolji uspjeh 1996. godine kada je zauzela četvrto mjesto u poretku.

1997. godine prvi put je na Eurosong uveden televoting kao alternativa glasanju žirija, a taj sistem je koristilo samo pet država tako da je utjecaj publike bio gotovo beznačajan. Hrvatsku su tada predstavljale E.N.I s pjesmom Poljubi me i završile 17.

Godinu kasnije skoro su se sve države natjecateljice prebacile na televoting. Od 1998. do 2008. publika je imala ključnu riječ u kreiranju rezultata i biranju pobjednika.

Žiri 2009. godine pomogao Hrvatskoj da uđe u finale

2009. godine uveden je sustav glasanja kakav je na snazi i danas. 50% glasova u finalu čini publika, a 50% stručni žiri.

Hrvatsku je predstavljao Igor Cukrov s pjesmom Lijepa Tena, a upravo je žiri bio zaslužan za to što se Hrvatska plasirala u finale te godine. Naime, žiri je u polufinalu imao pravo "spasiti" jednu pjesmu od ispadanja. Da se pitalo publiku, Cukrov se ne bi plasirao dalje budući da je kod njih završio na 13. mjestu, a samo je devet najboljih pjesama po televotingu išlo dalje. Ipak, žiri je smatrao da Lijepa Tena zaslužuje svoje mjesto u finalu.

2010. godine Feminnem s pjesmom Lako je sve nije uspio proći u finale. Hrvatska te godine nije dobro prošla jer je završila tek na 14. mjestu publike i 12. mjestu žirija, što je sveukupno bilo dovoljno tek za 13. mjesto polufinala.

Godinu kasnije predstavljala nas je Daria Kinzer s pjesmom Celebrate, koja također nije uspjela proći u finale. Nju je žiri u polufinalu stavio na 14. mjesto, a publika na 16. te je na kraju sveukupno bila 15.

Iako su Hrvati imali velika očekivanja od Nine Badrić 2012. godine, ni ona s pjesmom Nebo nije uspjela ući u finale. Ipak, prema žiriju, Nina je trebala ući u finale jer su je oni stavili na sedmo mjesto. Problem je bio to što nas je publika stavila tek na 14. mjesto.

2013. predstavljala nas je Klapa s mora. Njihova pjesma Mižerija ušla bi u finale da se pitalo samo publiku jer ih je publika stavila na 10. mjesto. Ipak, žiri ih je stavio tek na 13. mjesto, što je na kraju i bio njihov ukupni plasman u polufinalu.

2014. i 2015. godine Hrvatska se nije natjecala na Eurosongu, a 2016. godine se vratila s pjesmom Lighthouse, koju je pjevala Nina Kraljić. Nina je uspjela ući u finale Eurosonga, a žiri ju je ondje stavio tek na 22. mjesto od 26 država. Prema publici je bila 19.

Velik uspjeh ostvario je 2017. godine Jacques Houdek, koji je uspio ući u top 10 finala prema glasovima publike. Televote je pjesmu My Friend stavio na deveto mjesto dodijelivši joj 103 boda, no i Jacquesa je unazadio žiri, koji ga je smjestio tek na 22. mjesto.

Albina prošla i po publici i po žiriju, a svejedno ispala

Franka Batelić se s pjesmom Crazy nije uspjela plasirati u finale te je ostvarila najgori plasman za Hrvatsku u povijesti Eurosonga. Službeni rezultati Eurosonga kažu da je Franka u polufinalu bila 17. od 19 izvođača te da su iza nje bile samo Makedonija i Island. Hrvatsku je žiri bio stavio na 13. mjesto, ali nas je publika zakucala kao 17.

Još jedan neuspjeh čekao nas je godinu kasnije. Roko Blažević s pjesmom The Dream nije uspio ući u finale. Njega je publika stavila na 12., a žiri na 14. mjesto polufinala.

2020. Eurosong je otkazan, a 2021. godine predstavljala nas je Abina s pjesmom Tick-Tock. Očekivanja su bila velika, ali nas je dočekao hladan tuš. Naime, prvi put u povijesti natjecanja dogodilo se da je jedna pjesma uspjela ući u top 10 i žirija i publike, ali je sveukupnim zbrojem završila izvan top 10 u poretku i ispala u polufinalu. Riječ je bila o našoj pjesmi. Naime, Albina je kod publike bila deveta, a kod žirija deseta, no sveukupno je zauzela 11. mjesto, što nije bilo dovoljno za prolazak dalje.

Nesretni niz ispadanja nastavio se 2022. godine. No da se pitalo samo žiri, Mia Dimšić bi prošla u finale kao 10. u poretku. Ipak, pjesma Guilty Pleasure nije se dovoljno svidjela publici, koja ju je stavila na 12. mjesto te je na kraju sveukupno bila tek 14.

Kada sve sumiramo, izgleda da je žiri Hrvatskoj na Eurosongu kroz godine pomogao u gotovoj istoj mjeri koliko joj je i odmogao. Ostaje nam vidjeti hoće li naši rezultati u budućnosti i dalje ovisiti o njihovom mišljenju.