PRIJE nešto više od 35 godina emitirana je prva epizoda Top liste nadrealista. Serija je u rekordnom vremenu postala fenomen, a čak 28 godina nakon snimanja posljednje epizode ima kultni status.

"Najjači TV projekt bivše Juge", komentari su koje i danas o toj seriji možete pročitati na društvenim mrežama i forumima.

Top lista nadrealista ili skraćeno TLN prikazivana je između 1984. i 1991. godine, a njena politička i društvena satira izazvala je toliku gledanost da se show gotovo izjednačio s Dnevnikom.

Serija se najprije emitirala kao trosatna radijska emisija Primus (Priče i muzika subotom). Dvije godine kasnije nastali su bendovi koji su trebali predstavljati okosnicu antipokreta koju je ova grupa htjela osnovati: Zabranjeno pušenje, Elvis J. Kurtović & His Meteors i Crvena jabuka. Vođe ovog pokreta oslonjenog na punk bili su Nenad Janković (dr. Nele Karajlic), Mirko Srdić (Elvis J. Kurtović), Sejo Sexon, Branko Đurić i Zenit Đozić. 

Primus je na radar stavio skeč koji su Nele Karajlić, Zenit Đozić, Zlatko Arslanagić, Boris Šiber i Dražen Ričl izveli. Glumeći pokušaj terorističkog preuzimanja radiostanice, pročitali su manifest s popisom zahtjeva. Iako emisija nije bila baš slušana, skeč je odjeknuo jače nego što su očekivali.

Prva televizijska epizoda emitirana je 2. lipnja 1984. godine.

Druga sezona snimljena je tek četiri godine kasnije, a upravo je ona osigurala Top listi nadrealista kultni status. Zbog nje su u svakodnevni govor ušli izrazi poput "ma zdraaaavo" ili "hrkljuš", koji je označavao imaginarnu bosansku igru. Zanimljivo, 1991. godine izdana je računalna igrica Hrkljuš za Commodore 64.

Treći dio je sniman pred početak rata 1991. godine. Specijalna epizoda za Novu 1992. bila je posljednja koju su Nadrealisti snimili zajedno.

Početkom rata u BiH Nele je otišao u Beograd, Đuro u Sloveniju, Zenit je ostao u Sarajevu i tijekom rata snimao Top listu nadrealista, koja je doživjela uspjeh u Bosni i Hercegovini.

Dva člana Top liste nadrealista više nisu živa. Dražen Ričl preminuo je nakon teške prometne nesreće 1986. godine, a Davor Dujmović je 1999. godine počinio samoubojstvo.