TJEDNIMA se bavimo jednom te istom temom, cilj je predstaviti 25 najboljih glumačkih partnerstava u muško-ženskoj kategoriji, pa smo napokon stigli do kraja. Prošlog tjedna smo izlistali mjesta od 10. do 6., ove nam je još samo ostalo da obznanimo konačnih Top 5.

5. Woody Allen i Diane Keaton

Diane Keaton morala je više puta odraditi najteži zadatak za ženu u glumačkom poslu, a to je odglumiti zaljubljenost u Woodyja Allena. I jest da su imali zajedničku avanturu početkom karijera, ali svejedno je krvav posao kada je potrebno pred kamerama pokazati što to sve podrazumijeva. Međutim, to se može pripisati i spisateljskim sposobnostima samog Allena zbog kojih je sve uvijek izgledalo upravo kako treba, bez obzira na okolnosti.

Jasno je da su ih Annie Hall i Manhattan uzdigli u knjigama filmske povijesti više nego vjerojatno bilo koje drugo djelo koje su zajedno radili, pa možda i pojedinačno (iako je Keaton bila i u Kumu, što je valjda najviši stupanj). No, još nekoliko puta su se pokazali kao dvočlana ekipa za velika djela, i to posve raznolika u svojoj prirodi.

Od Spavača koji je čista komedija i u polovičnoj mjeri sličnog Ljubav i smrt, preko Interiors gdje je Diane iznijela zahtjevne dramske sposobnosti (mada je tu Allen istina "samo" režirao), pa do možda i najpodcjenjenije suradnje Sviraj to ponovo, Sam.

Film koji nije trebao biti puno više od parodije na Casablancu postao je, pored nedvojbene duhovitosti, također i krajnje emotivno ostvarenje u scenama kada njih dvoje dođu na svoje i "jedan na jedan" riješe svaku situaciju, tako da im se mora ustati i zapljeskati.

Ono što je možda diskutabilno jest jesmo li eventualno mogli odabrati Allenovo partnerstvo s Miom Farrow za našu listu budući da je Mia bila u još više njegovih filmova, ali kada se uzme u obzir univerzalnost koju su Woody i Diane pokazali na svom putovanju, kao i uspjeh samih djela, mora se reći da je to duet za najviše postolje. I za Top 5 ove liste.

Zajednički filmovi (glumački):

• Play it again, Sam (1972)
• Sleeper (1973)
• Love and death (1975)
• Annie Hall (1977)
• Manhattan (1979)
• Manhattan murder mystery (1993)

4. Marcello Mastroianni i Sophia Loren

"Pa, snimiti još jedan film s Marcellom bilo je nešto što... svaki put kada su me zamolili da snimim film s njim, rekla sam: 'Da, da, da', bez čitanja scenarija. Jer sam znala da će s njim sve biti u redu. Zato što je poznavao mene i ja njega. Njegov smisao za humor, njegov način improvizacije, njegov način da nikada ne nauči svoje replike... A ponekad bi došao na set otvorenih očiju i rekao: 'Što ću sada reći?'

A ja bih rekla: 'Ne, to je tvoj problem, trebalo je da se probudiš ujutro malo ranije i naučiš svoje rečenice.' Tako da je uvijek bilo šale s Marcellom, ali, naravno, kada radiš s partnerom 20 godina svog života, znaš ga kao da je bio tvoj brat, tvoj muž, tvoje sve. Dakle, zato je uvijek sve bilo u redu. A i zato što sam mu toliko vjerovala, jer je bio veliki, veliki glumac. Uvijek je znao što radi. Ali on se uvijek pravio da ne zna, i ovo mi se isto veoma svidjelo..." - Sophia o njihovoj suradnji

Kao što smo na jednoj od prošlih lista, onoj gdje smo se bavili legendarnim redateljsko-glumačkim suradnjama, rekli da kada bi se talijanski film morao svesti na jedno redateljsko i jedno glumačko ime, to bi bili Federico Fellini i Marcello Mastroianni, apsolutno isto vrijedi i kada pričamo o glumcima i glumicama.

Dakle, jedan Talijan i jedna Talijanka bili bi Marcello Mastroianni i Sophia Loren. Talijani su još jednom pokazali izuzetan poslovni njuh, kao kad prepoznaju trendove u drugim zemljama, pa počinju snimati sve to na unaprijeđen način, tako se ovdje nisu pravili pametni, nego su lijepo uparili vodeće dvije zvijezde Apenina maksimalan broj puta koliko su mogli, što je daleko rjeđi slučaj u drugim kinematografijama nego što bi se reklo.

Ako bi se morao birati jedan film među petnaestak koje su zajedno ukrasili Marcello i Sophia, onda bi to mogao biti Jučer, danas i sutra, zbog pamtljivih scena i "ikonografije" koje su neki prizori izazvali, kao i zbog savršene prilike da u jednom ostvarenju njih dvoje pokažu sav luksuz kojim raspolažu kao glumci i kao krajnje atraktivni ljudi.

Nikad ni prije ni poslije "Čizma" nije imala tako vrijedne dragulje na sebi kao kada su njih dvoje činili udarni dvojac na promotivnim posterima filmova koji su morali postati hitovi čak i da nisu imali drugog razloga osim Mastroiannija i Lorenove. A bolja dva razloga nisu mogli imati.

Zajednički filmovi:

• Cuori sul mare (1950)
• The anatomy of love (1954)
• Too bad she's bad (1954)
• The Miller's beautiful wife (1955)
• What a woman! (1956)
• Yesterday, today and tomorrow (1963)
• Marriage Italian style (1964)
• Ghosts, Italian style (1967)
• Sunflower (1970)
• The priest's wife (1970)
• Gun moll (1975)
• A special day (1977)
• Blood feud (1978)
• Pret-a-porter (1994)

3. Humphrey Bogart i Lauren Bacall

Humphrey B. već je ustaljen u vrhu svih naših lista, ali teško ga je ne staviti na sam vrh. O filmovima koje su zajedno radili lako je iznijeti ocjenu; sva četiri dio su lektire (ili barem tri), pa je bolje ne duljiti nego se malo osvrnuti na sam povijesni kontekst, čisto podsjećanja radi.

Nikad nije bilo "kuljih" bračnih drugova u svijetu filma i filmskih djelatnika, i teško da će ih ikada biti, jer dovoljno je fantastično da je postojao lik poput Bogarta, a pravo čudo da je tu bila i žena koja ga prati. Prati nije loš izraz jer, posebno u prvoj fazi zajedništva, njihov odnos bio je kao mentor-učenik; Humphrey je svoje iskustvo prenosio neiskusnoj ljubavi, iako ga je privukla zbog zrelosti, iskrenosti i, naravno, fizičkog izgleda. Svojim savjetima i šalama umanjio je njenu nervozu i nesigurnost, lansiravši je u filmsku orbitu.

Sreli su se na njezinom testiranju za film Imati i nemati, odmah je kliknulo, fizika i kemija bili su na mjestu. Iako je redatelj Howard Hawks imao ambicije prema mladoj dami, Bogart ga je postavio na mjesto, pa su svi nastavili sa snimanjem. Poslije su napravili još jedan zajednički film (Veliki san) zajedno s Hawksom, a Bogie i Bacall ukupno četiri (Imati i nemati, Veliki san, Mračni prolaz i Otok Largo).

Nakon susreta uslijedio je njegov četvrti, a njezin prvi brak – plodonosan, ali ne previše trajan budući da je Bogart preminuo dvanaest godina kasnije. To je bilo ukupno više od 4000 najboljih dana života i jednog i drugog, tako da ne možemo to gledati s tužne strane.

Bilo je i razlika – on kućni tip, ona noćna ptica; on je volio čamce, njoj je bilo muka na moru; on je volio piti, a ona nije voljela što on pije. No, sve su to bile sitnice. Još kućni prijatelji Tracy i Hepburn – prava milina...

Zajednički filmovi:

• To have and have not (1944)
• The big sleep (1946)
• Dark passage (1947)
• Key Largo (1948)

2. Spencer Tracy i Katharine Hepburn

Evo i njih. Danas, kad se govori o Tracyju i Hepburn, bez puno razmišljanja stavljaju se u isti koš i smatraju se glamuroznim parom stare filmske ere, iako nije baš sve tako crno-bijelo, premda su im takve slike.

Naime, Spencer je tijekom cijelog odnosa s Hepburn bio u braku s drugom ženom, s kojom je imao i djecu, pa se trudio prikriti da zapravo nikad nije kod kuće, nego stalno s kolegicom. Možda je to bilo nezgodno, no zapravo nije morao skrivati, jer je svima već bilo jasno.

On i Katharine "spetljali" su se još 1941., dok su snimali Ženu godine, nakon čega su ostali zajedno sve do njegove smrti 1967. godine. Zajedno su snimili još osam filmova i uvijek se pojavljivali zajedno u javnosti, premda nikad javno nije bilo rečeno da su partneri, ali to su svi uzimali zdravo za gotovo.

Njemu se nije razvodilo jer je bio katolik, smatrao je to grijehom, a njegovoj supruzi nije smetalo sve dok bi se povremeno vraćao kući i provodio vrijeme s djecom.

Ni Katharine nije smetalo; preuzela je brigu da ga učini sretnim u tom periodu i prihvatila sve, uključujući i česti alkoholizam, pa i povremene prevare (što bi značilo dvostruke prevare u Spencerovom slučaju), sve da bi očuvali taj poseban odnos. Smatrali su se životnim partnerima.

Kada se pogleda njihovih devet zajedničkih filmova, sve postaje jasnije. Postoje glumci koji privatno ne poznaju ili čak ignoriraju jedno drugo, no kemija između Spencera i Katharine nadilazi običnu filmsku kemiju. Oni su djelovali kao da vezanih očiju mogu predvidjeti reakcije jedno drugog.

Njihova sinteza i sinergija prelazile su granice mogućeg, pa je izraz "rođeni jedno za drugo" posve prikladan i u filmskom i u životnom smislu. Njihov put bio je možda čudan, ali prije svega filmski bogat. Kad bismo počeli detaljno o bravurama, priznanjima i rekordima, ostali bismo do jutra...

Zajednički filmovi:

• Woman of the year (1942)
• Keeper of the flame (1942)
• Without love (1945)
• Sea of grass (1947)
• State of the union (1948)
• Adam's rib (1949)
• Pat and Mike (1952)
• Desk set (1957)
• Guess who's coming to dinner (1967)

1. Fred Astaire i Ginger Rogers

Na prvom mjestu ne smije biti osobnih odnosa upletenih u radnu atmosferu, samo čista definicija izraza "filmski par." Bilo je i prije i poslije mnogo njih koji su pokušavali, ali ovo dvoje su u svojih deset zajedničkih filmova objasnili što znače magnetičnost, varnice, energija, strast i čarolija.

Ginger je bila najbolja plesačica među glumicama, a Fred najbolji glumac među plesačima. I Ginger i Fred bili su odlični u svojim sekundarnim profesijama, a primarnima kod partnera. On možda nije bio izrazito atraktivan, no imao je izgled izvanserijskog plesača. Ona je imala duge noge i talent za ritam, zbog čega ju je Fred u više navrata upitao "Shall we dance?"

Iako je ostatak karijere Ginger Rogers vrijedan poštovanja (čak i nagrada Oscar), upravo će je suradnje s Fredom Astaireom učiniti najpoznatijom, a on će zauvijek ostati "gospodin uz Ginger Rogers" iako je fino surađivao i s drugim zvijezdama poput Rite Hayworth, Judy Garland i Audrey Hepburn.

Njihova zajednička filmografija sadrži sav zanos, prvenstveno kad vidimo njega kako pleše, a nju kako ga šarmantno prati. Taj zanos može biti dobar razlog da i oni koji ne vole mjuzikle pogledaju neki od njihovih filmova i da oni koji obožavaju mjuzikle zapravo shvate zašto taj žanr postoji.

Ja osobno prezirem mjuzikl formu, ali sam ipak pogledao sve njihove radove i nisam zažalio nijednom. Preporuke? Swing Time i Top Hat, dva malo izdvojenija klasika među ostalima, mogu biti dobar početak za provjeru njihove zajedničke filmografije. Fred i Ginger, Ginger i Fred, pa okret.

Zajednički filmovi:

• Flying down to Rio (1933)
• The gay divorcee (1934)
• Roberta (1935)
• Top hat (1935)
• Follow the fleet (1936)
• Swing time (1936)
• Shall we dance (1937)
• Carefree (1938)
• The story of Vernon and Irene Castle (1939)
• The Barkleys of Broadway (1949)

U komentarima imate slobodu predložiti svoje omiljene parove, totalno kritizirati izbor, ili čak pohvaliti. Kako god bilo, vidimo se uskoro s novim listama. Možda i sočnijim.