Screenshot: Youtube

PISANA riječ pamti i prenosi nebrojene bitke i ratove, koji su na ovaj ili onaj način utjecali na sudbinu svijeta. No niti jedan od njih ne bi bio toliko značajan ni intenzivan da nije oružja kojega su ljudi pritom koristili. Live Science izabrao je najdalekosežnije među njima, čija je upotreba promijenila tijek ljudske povijesti.

Luk i strijela

Najraniji nalazi ovog oružja datiraju čak 60.000 godina u prošlost, davno prije uspostave moderne civilizacije. Revolucionalizirali su ratovanje, omogućujući napad na neprijatelja iz daljine, ostavljajući napadača na sigurnom odstojanju. U rukama pravih znalaca luk i strijela uzimali su krvav danak među neprijateljem i izvojevali važne pobjede, kakva je bila, primjerice, ona engleska u bitci kod Crécyja 1346. godine.

Konjica

Snažna konjska leđa nosila su brojne vitezove u odlučujuće bitke, zahvaljujući njima Aleksandar Makedonski pokorio je sav poznati svijet, a hitre mongolske horde dojurile su poput vjetra sve do Jadrana, udarajući temelje jednom od najvećih carstava koje je ljudski rod ikad vidio. Izvanredna mobilnost trupa koje su se koristile konjima učinila ih je imunima na gotovo svaku obrambenu formaciju; tek je kasnija pojava dugih kopalja djelomično anulirala njihovu učinkovistost.

Jedro

Upotreba brodova s jedrima omogućila je brzo prebacivanje trupa i zaliha putem mora u daleke zemlje gdje se vodio rat, drastično smanjujući vrijeme i cijenu transporta. Posebno dizajnirani brodovi upućivani su u borbe s neprijateljem, često polučujući rezultate koji su imali direktan utjecaj na zbivanja na kopnu; zapravo, upravo su zbivanja na moru udarala temelje događajima od presudne važnosti za budućnost cijelih civilizacija: grčka je mornarica u bitci kod Salamisa do nogu potukla perzijsku flotu, sprječavajući njihovo daljnje napredovanje na zapad. S druge strane, gubitak mongolskih brodova u oluji spriječio ih je da stignu do Japana i prošire svoje carstvo na otoke koje danas znamo kao Zemlju izlazećeg Sunca.

Inženjerstvo

Oko mnogih srednjovjekovnih gradova građene su visoke, debele zidine; uz njih su česte bile i ostale prepreke kao što su jarci, pokretni mostovi i slične obrambene formacije čija je svrha bila spriječiti ulazak neprijatelja u naselje. Da bi se pak takve zapreke prevazišle kopani su tuneli te građeni katapulti i druga opsadna oružja. Za razvoj takvih sredstava zaslužni su vojni inženjeri, čiju su važnost tijekom svojih vojna prvi spoznali stari Rimljani. Oni su također osmislili i slavne rimske ceste, od kojih su mnoge preživjele do današnjih dana.

Barut

Rijetko je koje oružje donijelo tako drastičnu promjenu u ratovanju kao što je to bilo ono temeljeno na barutu. Njime su rušeni do tada neprobojni gradski zidovi, a oklopi vitezova postali beskorisni. Topništvo, posebna vojna grana koja se razvila upravo zahvaljujući barutu, omogućilo je Napoleonu da zakratko postane vladar cijele Europe, dok su prve strojnice nanosile strahovite gubitke naivnom neprijateljskom pješaštvu, koje je u boj krenulo poredano u tradicionalnoj liniji.

Motor s unutrašnjim izgaranjem

Upotreba motoriziranih vozila na isti je način revolucionizirala ratovanje kao što je to nekoć učinila upotreba konja. Zahvaljujući ovom izumu, na ratište su dospjeli tenkovi, zrakoplovi, podmornice, helikopteri i roboti, što je rezultiralo kratkotrajnim, ali iznimno intenzivnim ratovanjima kakva se vode danas.

Radio

Zahvaljujući upotrebi radija, moguće je imati nadzor nad velikim brojem trupa i u svakom trenutku usmjeravati njihove pokrete. Njime je uvelike olakšano nadziranje neprijatelja, a kroz prijenos propagandnih poruka iskazao se i kao iznimno značajno oruđe za podizanje morala među stanovništvom. Izum radija neposredno je rezultirao i izumom radara, ključnom komponentom obrane Ujedinjenog Kraljevstva tijekom Bitke za Britaniju; da je tom prilikom Hitler stupio na otočje, povijest bi danas izgledala sasvim drugačije.

Nuklearno oružje

Upotrijebljeno samo u dva navrata i to u razmaku od tri dana, nuklearno oružje ostaje najstrašniji ratno sredstvo koje je čovjek ikad smislio. Danas ga posjeduje relativno velik broj zemalja, no niti jedna od njih ne usudi se koristiti ga; strah od povratnog udara preveliki je čak i među najagresivnijim zemljama koje ga imaju u svom arsenalu.