MNOGE Hrvate razbjesnila je vijest da je Narodni radio otišao u povijest i da će se od sada zvati bravo! i uz domaću glazbu puštati i stranu.

Vijest je službeno objavljena jutros, kada su rebrendirani i profili radija na društvenim mrežama.

Mi smo odlučili saznati što o ovom potezu misle građani Zagreba.

"Ne sviđa mi se to zato što Narodni specifično slušam kada mi se ne da slušati strana glazba", rekla nam je jedna građanka. "Ne znam što ih je na to motiviralo. Sad će postati jednaki svim ostalim radijskim postajama", istaknuo je prolaznik. "Žalosno. To nije trebalo. Ipak se zove Narodni. Što smo mi nego narod?" dodao je drugi.

"Svaka glazba je dobra"

No neki su drugačijeg mišljenja. 

"Mislim da rebrendiranje nije problem. Zašto ne?" rekao je prolaznik. "To je dobro. Dobar utjecaj na ljude. Možda se naviknu na neki 'neprihvatljiv' zvuk na našim prostorima", složila se sugrađanka. "Mi smo dio svijeta i svaka glazba je dobra", zaključio je Zagrepčanin.

Pitali smo ih i kakvu glazbu inače slušaju, a većina mladih nam je rekla da su više za strano, dok su stariji građani odgovorili kako uglavnom slušaju domaće.

One koji su odgovorili da preferiraju strano upitali smo što zamjeraju domaćoj glazbi.

"Svatko ima svoj ukus, ali meni nije baš nešto", priznao je mladić.

15 posto stranog glazbenog sadržaja

Podsjetimo, s Narodnog pak kažu da su ovaj potez dobro promislili.

"U bravo! smo inkorporirali najbolje od narodnog, ali i postrožili kriterije za plasiranje domaćih hitova. Napravili smo i selekciju svjetskih hitova, koji će činiti 15 posto glazbenog sadržaja, u prijevodu - dvije pjesme po satu. Prepoznaju se na prvu, ali uglavnom ih nećete čuti kod naše konkurencije", rekao je direktor Katijan Knok.

"Zašto? Zato što se mi ne ograničavamo glazbenim žanrom, nego se vodimo osjećajem. Najveći radijski autoriteti reći će vam da je radio upravo to – emocija, a to smo pretočili i u naš novi glazbeni slogan 'i osjećaj i feeling'. Pritom nastavljamo s analizama preferencija publike. Usudim se reći da nakon godina istraživanja nitko ne zna bolje od nas kako Hrvatska glazbeno diše", dodao je.

Svi bi domaće, ali nekako to baš i ne slušaju...

Nije ovo prvi put da Hrvati tvrde da žele više jedne vrste glazbe, iako brojke redovito pokazuju da zapravo slušaju nešto sasvim drugo. Najbolji primjer za to je YouTube trending na kojem redovito dominiraju narodnjački i folk trap hitovi, dok se domaće pjesme veoma rijetko uspiju probiti na vrh.

"Teren se već godinama sve više i više okreće regionalnoj glazbi. Kad bolje pogledate, svi najveći klubovi u cijeloj zemlji danas žive i opstaju jedino ako angažiraju izvođače iz regije ili malobrojne domaće pjevače zabavne glazbe. Nitko se ne želi zabavljati uz ove 'urbane' izvođače koji se godinama nameću kroz ukus glazbenih urednika, a to je sve jedna umjetna tvorevina od koje isključivo žive autori tih pjesama, a izvođači crkavaju od gladi", objasnio je prije nekoliko godina PR stručnjak Vedran Strukar za Index. 

"Ovi pokazatelji su zapravo jako dobri svima koji se ozbiljno bave ovom industrijom da shvate kako urbane, alternativne i visokoumjetničke pop pjesme više doista nemaju nikakvu prođu na terenu i da nam je jedini spas u tome da vratimo hrvatsku zabavnu glazbu kao mainstream. U suprotnom će naša scena postati kolonija regionalnog turbo folka, a mi sami sebi izbijamo novce iz džepa. I to samo isključivo zbog raznih isfrustriranih pojedinaca koji smatraju da su moćni samo zato što su na nekim pozicijama, a u životu nemaju hit niti isti znaju napisati. Publika ovime jasno pokazuje što želi, a to je zabava", zaključio je tad.

Ovo nije prvi put da se Hrvati žale na promjene u radijskom eteru. Kada je s radom kretao prvi narodnjački radio u Hrvatskoj, reakcije su bile većinski negativne. Danas, četiri godine kasnije, radio još uvijek emitira i malo tko se na to žali.

Dakle, što zapravo želite slušati na radiju? Recite nam u anketi na početku teksta.