PREDVIĐATI budućnost nije uvijek zahvalan posao i vrlo često događa se da predviđanja, jednom kada do te budućnosti dođemo, djeluju u najmanju ruku smiješno.

Primjerice, The Running Man 1987. predvidio je da ćemo u 2019. na televiziji gledati brutalne okršaje modernih gladijatora koji se natječu do smrti. The Island je predvidio farme klonova koje ćemo zbog skupljanja organa tretirati kao stoku.

S druge strane, postoje i filmovi koji nisu uspjeli predvidjeti baš sve, ali neke su detalje pogodili.

Le Voyage Dans La Lune (1902.) - Svemirsko putovanje

Teško je odrediti je li se o putu u svemir pisalo i ranije, ali Jules Verne vjerojatno je među prvima pisao o tome još 1865.

No posebno mjesto pripada i francuskom filmašu Georgesu Meliesu koji je snimio 13-minutni film prepun specijalnih efekata o istraživačima koji kreću na Mjesec u kapsuli ispaljenoj iz topa.

I naravno da su efekti, najblaže rečeno, simpatični, ali ispaljivanje rakete iz topa nije ni pretjerano nategnuto jer Amerikanci još od šezdesetih godina prošlog stoljeća eksperimentiraju s tehnologijom ispaljivanja projektila u svemir.

U svakom slučaju, Meliesov film vjerojatno je utjecao na generacije mladih istraživača čije su ideje na kraju i dovele do prvog putovanja na Mjesec.

Metropolis (1927.) - Roboti

Iako ga mnogi prepoznaju, samo su zagriženi ljubitelji znanstvene fantastike pogledali ovaj crno-bijeli nijemi film koji traje preko dva sata.

I premda je po mnogočemu revolucionaran, za ovu temu bitno je spomenuti da je ovo prvi film u kojem se pojavljuju roboti. Točnije, roboti koji izgledaju kao ljudi.

U današnje vrijeme robote i androide (u filmovima i stvarnosti) uzimamo zdravo za gotovo, ali u to vrijeme radilo se o pravoj revoluciji.

Fahrenheit 451 (1966.) - Slušalice

Kultni roman Raya Bradburyja više je puta ekraniziran, ali ovog puta bavit ćemo se verzijom Francoisa Truffauta iz 1966.

No jedno od najzanimljivijih predviđanja je pojavljivanje slušalica koje popularno nazivamo bubice.

U filmu ih nazivaju školjkama i opisane su kao maleni radiouređaj za glazbu i razgovor. U to vrijeme ljudima je najdostupniji bio radio i premda su slušalice prisutne još od 1910., bile su daleko od bubica kakve su osmislili Bradbury i Truffaut.

Točnije, ljudi su "školjke" masovno počeli koristiti tek 2001., pojavom prvog iPoda.

2001.: Odiseja u svemiru (1968.) - Skype

Mnogo je toga što je predvidio kultni Kubrickov film, od tableta do svemirskog turizma, ali ističu se videopozivi.

I premda se nitko u filmu ne koristi servisom za videopozive, oni su itekako prisutni. Tu je i nešto nalik kreditnoj kartici koju dr. Heywood Floyd ubacuje u uređaj kako bi mogao započeti razgovor, a kreditne kartice u šezdesetima nisu bile česta pojava.

Ukratko, trebalo je više od 50 godina da videopozivi postanu masovno prihvaćeni, a korijene su pustili tek dolaskom interneta.

Star Trek (1966.) - Mobilni telefoni

Star Trek ne samo da je predvidio već je i direktno utjecao na pojavljivanje niza tehnologija.

Primjerice, njihov preklopni džepni komunikator poslužio je kao inspiracija inženjeru Motorole Martinu Cooperu koji je dizajnirao prvi mobilni telefon 1973.

Njegov prototip s vremenom je postao Motorola DynaTAC i bio je jako težak, a baterija mu je trajala samo 20 minuta. Trebalo je deset godina da se pojavi na tržištu i započne revoluciju koja je dovela do manjih, lakših, preklopnih i na kraju pametnih telefona.

Demon Seed (1977.) - Pametni domovi

Prvi primjer pametnog doma pojavio se u SF hororu Demon Seed. U filmu znanstvenik izumi Proteus IC, umjetnu inteligenciju koja isprva izliječi leukemiju, ali stvari izmaknu kontroli kad se računalo zaljubi u suprugu svog tvorca, instalira se u računalo u njihovu domu i preuzme kontrolu nad svom tehnologijom i uređajima.

I da ne bi bilo zabune, film je grozan, ali Proteus IV radi sve što i današnji pametni domovi: kontrolira rasvjetu, brave na vratima i prozorima, upravlja alarmom, videonadzorom i ostalim uređajima.

Blade Runner (1982.) - Leteći automobili

Film Ridleyja Scotta pokušao je predvidjeti mnogo toga: zmije koje su pred izumiranjem, androide koje je gotovo nemoguće razlikovati od običnih ljudi, neprestanu kišu u Los Angelesu i svemirske kolonije.

No neke su stvari pogodili. Primjerice, Spinner, leteći automobil. Naravno, filmska budućnost ima leteće automobile od pedesetih godina prošlog stoljeća, a izumitelji su ih godinama pokušavali osmisliti. Štoviše, pokušaj da se izumi leteći auto imamo još 1947., a ConvAirCar Model 118 bio je auto s krilima.

I premda još uvijek nemamo leteći automobil, radi se na tome. Mnoge kompanije pripremaju električna vozila koja izgledaju kao ogromni dronovi. Boeing, AirBus i eHang već razvijaju taxi dronove koji su (teoretski) od toga udaljeni samo nekoliko godina.

The Terminator (1984.) - Vojni dronovi

Film Jamesa Camerona u prvom je redu u gledatelja usadio strah od tehnologije, ali u tom apokaliptičnom predviđanju našlo se mjesta i za Hunter-Killer dronove koji su u srži vojni dronovi s naoružanjem.

Rad na njima počeo je još ranih osamdesetih, ali sve do dvijetisućitih nije se ostvarilo mračno predviđanje iz Terminatora.

MQ-1 Predator prvi je put korišten 2001. i koliko mi znamo, to je prvi put da je vojska koristila dronove koji su mogli pucati na mete na zemlji. A ako vam treba još strašniji scenarij, američka vojska razmatra ideju dronova s umjetnom inteligencijom koji bi sam donosio odluke o tome treba li krenuti u akciju ili ne. Pazite se SkyNeta.

Total Recall (1990.) - Autonomna vozila

Bilo je tu svega, od tehnologije za kontrolu sjećanja, preko golemih televizora na zidovima, komercijalnih letova na Mars i izvanzemaljske tehnologije pod površinom Crvenog planeta, pojavila su se i autonomna vozila.

Istina, Johnnycabs taksiji djeluju smiješno s posebnim naglaskom na smiješnom robotskom taksistu, ali maknemo li to ruglo, autonomna vozila sve se češće pojavljuju u prometu i premda su u ovoj fazi samo djelomično autonomna, budućnost takvih vozila djeluje obećavajuće.

Nismo toliko sigurni što se žena s tri sise tiče.