POVIJEST je puna pametnih ljudi koji su postigli nevjerojatne stvari. Od medicinskih čuda do znanstvenih otkrića, pa sve do političkih vođa koji su svojom strategijom postigli mir i blagostanje, mnogo toga dugujemo našim slavnim precima.

Ali povijest je također puna glupih ljudi, a još punija glupih poteza. Neki poznati ljudi napravili su greške za koje se vrlo brzo ispostavilo da su, bez pretjerivanja, debilne. Obično su ih i skupo platili. Ovo su neki od najpoznatijih slučajeva.

Hitlerova invazija na Rusiju

Ne može se reći da je Hitler i inače bio osobito pametan tip, ali je vojna sposobnost Njemačke bila neupitna. Blitzkriegom je osvajao državu po državu i budućnost Europe je u jednom trenutku bila vrlo neizvjesna.

Problem je nastao kad se Hitler osokolio i, ohrabren prethodnim uspjesima, odlučio krenuti na Rusiju. Umjesto da je učio na tuđim greškama, jer se s Rusima nitko nije dobro proveo, iz vlastite megalomanije ih je odlučio ponoviti. Kako je završilo - znamo. Sva sreća.

Teslina mržnja prema ugovorima

Nikola Tesla nesumnjivo je jedan od najvećih umova svih vremena. U najmanju ruku je među najzaslužnijima za svijet kakav poznajemo danas. Ipak, poznato je i da Tesla nije bio talentiran za biznis, pa je na kraju, bez obzira na svoje izume, umro u siromaštvu.

Jedan od njegovih gadnih propusta dogodio se nakon što je George Westinghouse, izumitelj i biznismen, ponudio Tesli milijun dolara za patente za njegov generator, i dodatnu naknadu od dolara za svaku konjsku snagu koju proizvedu.

Kako su kapaciteti rasli naknade su postale preskupe, pa su Westinghouse i partneri pokušali s Teslom promijeniti uvjete. Tesli je bilo svega dosta pa je jednostavno poderao ugovor i odrekao se naknada. Za firmu je ovaj potez bio savršen, a za Teslu tragičan.

Nasljednici Aleksandra Velikog

Malo je careva u povijesti koji se mogu usporediti s postignućima Aleksandra Velikog. Izgradio je najveće zapadno carstvo starog svijeta, ali napravio je jednu fatalnu pogrešku koju je vrlo lako mogao izbjeći.

Neposredno prije njegove smrti Aleksandra su ljudi pitali tko bi trebao biti njegov nasljednik. Njegov odgovor nije bio najjasniji: vojskovođa je jednostavno rekao "onaj najjači". Dijete mu se taman trebalo roditi, a nitko nije znao hoće li beba biti dječak ili djevojčica. To je dovelo do vakuuma moći.

Prepušteni sami sebi, Aleksandrovi generali počeli su se međusobno boriti za položaj. Dok su bili zaokupljeni međusobnim sukobima, carstvo koje je Aleksandar Veliki izgradio raspalo se.

Kad se pobrkaju mjerne jedinice

Devedesetih godina prošlog stoljeća Lockheed Martin počeo je graditi novi satelit za Mars za NASA-u. Na projektu je radilo nekoliko različitih timova unutar Lockheed Martina - ali komunikacija među njima očito nije bila baš najbolja.

Dok je jedan tim koji je radio na projektu koristio metarski sustav mjernih jedinica, drugi je koristio imperijalne (anglosaske) mjere. Greška se provukla ispod radara čak i nakon što je tim isporučio dovršeni orbiter NASA-i, a rezultati su bili katastrofalni.

Situacija je postala očita tek kada je satelit bio u svemiru i određivao svoju putanju oko Marsa. Zbog greške u komunikaciji, letio je preblizu Marsovoj atmosferi i raspao se, što je ovu pogrešku učinilo teškom 125 milijuna dolara.

Borba američkog predsjednika i zeca

Rijetko se događa da vas prijeteći zec pokuša ubiti. Jasno je zašto bi osoba kojoj se dogodi nešto toliko bizarno željela podijeliti tu priču - ali možda je, s obzirom na to da je bio predsjednik, Jimmy Carter trebao malo bolje razmisliti.

Carter je svom osoblju ispričao priču o zecu koji je "divlje frktao, s iskeženim zubima i raširenim nosnicama". Nitko mu nije vjerovao sve dok fotograf iz Bijele kuće nije pružio dokaze.

Naravno, zločesti novinari i politički suparnici jedva su dočekali priču o krvoločnom zecu koji proganja predsjednika - događaj je tako postao mali, ali još uvijek nezanemariv faktor koji je pridonio njegovom porazu na izborima 1980. godine.

Mao Ce-tung protiv vrabaca

Kineski lider je kao i Carter imao sukob sa životinjama, ali je odlučio odgurati situaciju do ekstrema i tako izazvao jednu od najvećih katastrofa u povijesti. Krajem pedesetih godina prošlog stoljeća Mao Ce-tung odlučio se obračunati s četiri vrste nametnika: štakorima, muhama, komarcima i - vrapcima.

Ideja je bila da se prestanu širiti bolesti i poveća količina usjeva, jer su ih leteći i puzeći neprijatelji veselo glodali. Ipak, ideja se ubrzo pokazala katastrofalnom - zbog pomora vrabaca ubrzo su se namnožili skakavci. Cijela stvar je završila s desecima milijuna ljudi koji su umrli od gladi.

Kad se napiješ i raspišeš izbore (i izgubiš ih)

Robert Muldoon bio je premijer Novog Zelanda s kraja sedamdesetih i početka osamdesetih godina prošlog stoljeća. Imao je tanku većinu u parlamentu i razmišljao što će s njom - pa je odlučio povući potez na koji se odlučio Plenković za vrijeme korone. Naime, raspisao je prijevremene izbore.

Problem je bio što je Muldoon bio ljubitelj dobre kapljice, pa je odluku proglasio vidno pijan. Zbog toga su Novozelanđani izbore posprdno prozvali "šnaps izbori", a Muldoon je uvjerljivo izgubio. Za neke odluke očito je bolje prespavati.

Ostao zapamćen po jednoj pogrešci

U starijem i manje ozbiljnom tonu, povijest se gadno narugala Hegelohu, starogrčkom glumcu iz Atene iz 5. stoljeća prije Krista. Hegeloh je glumio u Euripidovoj drami Orest, i to glavnu ulogu kralja Oresta.

Na kraju drame, kad je trebao s optimizmom zaključiti predstavu, Hegeloh je promašio intonaciju - tako je umjesto "nakon oluje opet vidim mirno more" rekao "nakon oluje vidim lasicu". U to vrijeme se smatralo da lasice donose nesreću, što je dodatno uništilo trenutak.

Hegelohova karijera bila je potpuno uništena i završio je kao predmet javne poruge. Nikad više nije glumio u dramama, a moguće je i da je djelomično kriv za to što je Euripid napustio Atenu. Do danas, dvije i pol tisuće godina kasnije, ova greška je jedino po čemu ga se pamti.