Foto: Press/123RF

BOŽIĆ. Mnogi ga slave zato što im tradicija tako nalaže i mnogima je to i više nego dovoljno.

Naliješ se, naždereš, netko ti pokloni čarape ili kravatu pa onda čekaš Novu godinu da to sve ponoviš i probudiš se mamuran, s gomilom redovito neostvarenih planova kako u narednoj godini postati bolji.

Međutim, samo zato što ga slavimo ne znači da znamo i detalje. U redu, većina za da je to dan kad se rodio Isus, ali i to je pogrešno.

1. Coca-Cola dizajnirala je modernog Djeda Mraza kao dio reklamne kampanje

Ovo vrlo često možete čuti, a radi se informaciji koju mnogi hejteri blagdana koriste kako bi ispali upućeni. Međutim, radi se o budalaštini. Coca-Cola počela je koristiti Djeda Mraza 1933., ali on je tako izgledao još od ranog 19. stoljeća. Imidž koji prepoznajemo i danas djelo je Thomasa Nasta koji ga je tako nacrtao 1870. Štoviše, Coca-Cola nije ni prvi proizvođač sokova koji ga je koristio u svojim reklamnim kampanjama. Možete ga, crvenog i debelog, pronaći na reklamnim plakatima za White Rock iz 1923. (iako su ga crno-bijelom izdanju imali osam godina ranije). 

2. "Zvončići" su božićni klasik

Ne baš. Pjesmu je 1857. napisao James Pierpont i isprva se zvala "One Horse Open Sleigh", ali nije govorila o Božiću već Danu zahvalnosti i zimskim radostima. Postoji i druga kitica koja se rijetko ili gotovo nikad ne pjeva, a tekst govori o vožnji kočijom i nije nimalo božićna.

3. Biblija govori o tri mudraca

Ne govori. Dovoljno je baciti jedan pogled na Mateja 2,1 i tamo ćete pronaći: "Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskome u dane Heroda kralja, gle, mudraci se s Istoka pojaviše u Jeruzalemu" ili "Kad se je Isus u dane kralja Heroda bio rodio u Betlehemu u Judeji, dođoše mudraci od istoka". Primjećujete li gdje broj mudraca? Ne, zato jer ne postoji. Znamo samo da su mu donijeli tamjan, zlato i smirnu, ali ne i koliko ih je bilo. Moglo ih je doći 30 sa samo tri dara.

4. Božić je kršćanska verzija rimskih Saturnalija

Još jedan podatak s kojim se ljudi vole razbacivati samo zato što su to negdje načuli. Naime, Saturnalije su se održavale 17. prosinca, a kasnije su se razvukle do 23. prosinca. No, ni u jednom trenutku nisu dijelili datum s Božićem. Postojao je festival zvan Sol Invictus i on je održavan 25. prosinca. Rimljani su imali 200 festivala godišnje, a Sol Invictus u spisima se ne pojavljuje prije Božića, a ni taj datum ni Saturnalije nemaju previše dodirnih točaka s Božićem.

5. Dobri kralj Vjenceslav

Postoje dva problema sa svecem kojem navodno dugujemo tradiciju pečenja božićnih kolača. Iako je Vjenceslav postojao, nije bio kralj niti se zvao Vjenceslav. Njegovo je ime Vaclav i u desetom je stoljeća bio vojvoda Bohemije (nalazila se na prostoru današnje Češke). Što se dobrote tiče, mogao je i nije morao biti dobar. Postoji velika mogućnost da su ga nazvali dobrim, ali samo u usporedbi s njegovim bratom i nasljednikom Boleslavom I. Okrutnim. A svoj je nadimak zaslužio i to ne samo zbog toga što je ubio brata da se dočepa trona.

6. Poljubac ispod imele je vikinška tradicija

Legenda kaže da je nordijski bog Baldr ubijen strijelom načinjenom od imele, a njegova majka, božica Frigg, zaklela se da će učiniti sve da spriječi da imela oduzme ijedan život već će ubuduće poticati ljubljenje. Ipak, u nordijskoj mitologiji postoji samo dio sa strijelom, a Frigg nije odlučila "okrenuti drugi obraz" već vječno mučiti ubojicu sina. Priča s imelom je engleska tradicija i nije bila popularna prije 1719. kada je Sir John Colebatch napisao knjigu o biljci i običajima povezanim s njom. No, već do 1786. ideja s ljubljenjem pod imelom počela se pojavljivati i u pjesmama.

7. Božić svake godine počinje sve ranije

U Bibliji ne postoji ništa vezano za datum Isusova rođenja, a neka od najranijih kalkulacija (iz drugog stoljeća) njegov rođendan smještaju u ožujak. Dakle, idući puta kad se počnete žaliti zašto trgovci s božićnim reklamama kreću već u listopadu, ne zaboravite - kasne. Jedini razlog zašto je riječ o prosincu je taj da je Crkva u jednom trenutku odlučila izabrati jedan datum i pritom poganski praznik zamijeniti pravim kršćanskim blagdanom.

8. Božić je najvažniji kršćanski blagdan

Iako biste to mogli pomisliti zbog darova, prežderavanja, oblokavanja i strke i panike u vrijeme Božića, rođenje Isusa nije ni približno relevantno kao početak njegovog vječnog života. Dakle, Božić je sitna riba za Uskrs koji obilježava njegovo uskrsnuće koje obuhvaća i obećanje vječnog života za sve one koji vjeruju u njega. Uskršnja sezona traje dva mjeseca, puno više nego božićna. Na kraju krajeva, svi se rađaju, ali rijetki se vraćaju iz mrtvih.

9. Advent počinje 1. prosinca

Advent počinje u nedjelju koja je najbliža danu sv. Andrije koji je 30. studenog. Dakle, ove godine počeo je 27. studenog. Ideja da advent svake godine počinje na isti datum zapravo su osmislili proizvođači adventskih kalendara kako bi isti dizajn mogli koristiti svake godine.

10. "X-mas" je svetogrđe

Veliki problem mnogim kršćanima je pokušaj da se Krist izbaci iz "christmasa" i zamijeni ga se bezličnim iksom.

No, to ne mora nužno biti svetogrđe. Upravo suprotno. Ako pogledamo Kristovo ime, Grci ga pišu "Χριστός", a to znači da imamo "X" ili chi. Dakle, ne samo da nije uvredljivo već je i logično i sasvim ispravno jer kršćanski monogram je Chi-Rho, simbol koji je predstavlja Krista (chi-rho - prva grčka slova u riječi Krist). I sve to ima smisla osim ako niste Vigilare. Njima to nema smisla i u tome vide pokušaj "izbacivanja svih vjerskih simbola iz javnoga prostora i sustavni trend agresivne sekularizacije i opće komercijalizacije blagdana".