HRVATSKA diskografska udruga (HDU) u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) predstavila je u utorak u prostorijama HUP-a u Zagrebu Istraživanje o navikama slušanja glazbe u Republici Hrvatskoj, koje je u srpnju ove godine provela agencija Hendal. Istraživanje, drugo ukupno i jedino ovakvo provedeno u Hrvatskoj, ponovno je potvrdilo koliko je važna uloga glazbe u našim životima.

"Istraživanje je imalo za cilj utvrditi na koji se način glazba sluša, koliko često i iz kojih izvora, s posebnim osvrtom na pitanja vezana uz korištenje digitalnih glazbenih servisa. Također, bilo je važno ustanoviti i koji su stavovi ispitanika prema intelektualnom vlasništvu, a s obzirom na značajnu povezanost mlađe populacije s glazbom, posebnu važnost dali smo ispitivanju mladih u dobi od 12 do 15 godina", istaknula je Maja Vidmar Klarić ispred Hrvatske diskografske udruge.

Dodala je i kako su "rezultati ovog istraživanja utoliko značajniji i jer ih je moguće komparirati s rezultatima istog istraživanja provedenog 2018. godine". Rezultati su pokazali da je Hrvatima glazba važna u životu slušajući je 16.4 sata tjedno, a 85% ispitanika je potvrdilo kako glazba pozitivno utječe na njihovo mentalno zdravlje.

90% ispitanika smatra da danas ima više načina za slušanje glazbe nego ikada prije te se glazba u prosjeku sluša na 5 različitih načina. Značajan pomak dogodio se kod korištenja digitalnih glazbenih streaming servisa pa tako 95% ispitanika poznaje barem jedan streaming servis, a u odnosu na 2018. godinu značajno je porasla i konzumacija glazbe preko glazbenih streaming servisa (44% ispitanika sluša glazbu na plaćenim streaming servisima).

Mladi od 12 do 15 godina pokazuju nešto drugačije navike: dominantni načini slušanja glazbe su besplatni YouTube streaming (80%), a 70% mladih sluša glazbu i na plaćenim servisima. Također, među mlađom populacijom često je i slušanje glazbe na društvenim mrežama.

Glazbu iz regije sluša oko 42% ispitanika

Radio i plaćeni servisi imaju najveći udio svakodnevnih korisnika - oko 80%, a i dalje je besplatno streamanje glazbe najkorišteniji i najprihvatljiviji način dolaženja do glazbe. Kao najčešći razlog nekorištenja plaćenih glazbenih servisa ispitanici ističu dostupnost glazbe na besplatnim servisima, poput YouTubea.

Do nove glazbe Hrvati dolaze preko radija, besplatnog videostreama, TV-a i društvenih mreža, a mladi ističu kako su im glavni izvori za nalaženje nove glazbe besplatni streaming te kratke forme na Tik Toku.

Hrvatski građani podjednako slušaju domaću i stranu glazbu, dok glazbu iz regije sluša oko 42% ispitanika. U uzorku mladih veći je udio slušanja strane glazbe u odnosu na domaću. Top tri glazbena stila hrvatske glazbe su pop, rock i narodna glazba (a kod mladih i hip-hop).

Dodatno, 73% ispitanika navodi i kako im je poznat pojam intelektualnog vlasništva te se slažu s tvrdnjama kako bi kreativna industrija i umjetnici trebali moći živjeti od svog rada. Oko polovice ispitanika (značajno više nego u 2018.) slaže se i kako zaštita intelektualnog vlasništva podržava gospodarstvo te utječe na kulturu i kreativnost.

"Cijela kreativna industrija kojoj glazba pripada značajno sudjeluje u hrvatskoj ekonomiji. Ono što nedostaje je strategija za razvoj kulturnih i kreativnih industrija i sustavno promišljanje kako joj pomoći i još snažnije razvijati. Mi u HUP-u ćemo ustrajno raditi da u tome pomognemo svim akterima u kreativnim i kulturnim industrijama", istaknula je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.