Sve se manje seksamo. U čemu je problem?
PREMA svemu što se događa oko nas, nikad nije bilo bolje vrijeme za seks, koliko god to blesavo zvučalo.
Iznimno je malo onih koji će osuđivati seks izvan braka, zaraženih HIV-om nikada nije bilo manje, ako želite neobavezan seks, Tinder i Grindr će vam u tome itekako pomoći, poliamorija je najnormalnija, analni seks nije tabu, "perverzno" se koristi sve manje kao negativan pojam.
Svi se manje seksaju
Unatoč svemu, istraživanja pokazuju da se tinejdžeri u razvijenim zemljama sve manje seksaju. Točnije, broj srednjoškolaca koji su se upustili u seksualne odnose, od 1991. do 2017. pao je s 54 na 40 posto (u SAD-u), a pad je zabilježen i u Finskoj, Norveškoj, Švedskoj, Nizozemskoj i Japanu.
I dok se na pad neželjenih trudnoća kod mladih gleda kao na pozitivan trend, mnogi se pitaju je li ovo suzdržavanje od fizičkog odnosa nešto što će se prolongirati i biti problem čak i nakon tinejdžerske dobi.
Čak se i odrasli manje seksaju nego generacije prije njih. I dok pojedinci vjerojatno neće to primijetiti, generalno gledajući, daleko se manje seksamo.
I dok dio istraživača smatra da spomenute studije nisu pretjerano relevantne, antropologinja Helen Fisher koja, mogli bismo to tako reći, radi "na terenu" u sklopu stranice Match.com, tvrdi da i njezina istraživanja pokazuju trend pada.
Veze i brakovi su "out"
Njezino je mišljenje da je to zbog toga što sve manje mladih ljudi ulazi u veze, ali i zato što je u posljednjih četvrt stoljeća znatno opao broj brakova. Više od 65 % osoba mlađih od 35 godina živi bez partnera ili bračnog druga. Jedna od tri osobe živi s roditeljima, a to definitivno nije dobro za seksualni život pojedinca. No sve to ne objašnjava zašto mladi ljudi izbjegavaju veze u kojima je, barem prema istraživanju, daleko više seksa nego u slučajevima onih koji nisu u vezama.
Teorija je mnogo, od financijskih problema koji izazivaju tjeskobu, preko pornografije koja polako, ali sigurno ubija želju za seksom, pa sve do pretjeranog korištenja pametnih telefona i nedostatka sna. No sve su to samo teorije.
Neki stručnjaci imaju daleko zanimljivija i kompleksnija objašnjenja. Primjerice, broj slučajeva seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu u posljednjih nekoliko desetljeća znatno je opao, a upravo to može dovesti do povećanog promiskuiteta. Isto tako, pritisak na seks više nije kakav je bio prije zahvaljujući većoj svijesti o različitim seksualnim orijentacijama, što uključuje i aseksualnost. Također, nekima prioriteti nisu ljubav i seks, već škola i karijera ili, pak, puno bolje znaju što traže od partnera s kojim žele provesti ostatak života.
Krivi su pornići?
No Kate Julian je u svom članku za The Atlantic odgovore odlučila potražiti na daleko konkretnijim mjestima, a najočitije mjesto svakako je pornografija koja je postala sveprisutna i zapravo neizbježna.
Kriviti masturbaciju možda zvuči kao nešto što biste očekivali od konzervativaca i religijom zaluđenih pojedinaca, ali činjenica jest da nakon masturbacije imate manju želju za seksom, a uz pornografiju kojoj se može pristupiti lakše nego ikad prije, istraživanja pokazuju da je učestalost masturbacije kod muškaraca i žena osjetno porasla u posljednjih deset godina.
Valja, naravno, istaknuti i da u znanstvenoj zajednici ne postoji općeprihvaćen stav o "problematičnoj pornografiji", nemoguće je ne povući paralelu između konzumacije porno sadržaja i želje za seksom u stvarnom životu. Međutim, istu paralelu možete povući i između seksa i pretjeranog korištenja društvenih mreža ili maratonskog gledanja serija i filmova. Ukratko, da ste manje na netu, više biste vremena proveli sa stvarnim osobama što bi, barem u teoriji, rezultiralo s više seksa.
Online navike oduzimaju vrijeme, a vrijeme je upravo ono što nas dovodi do druge stavke. Naime, jedan od razloga zašto tinejdžeri imaju sve manje seksualnih odnosa su i njihovi roditelji čija ambicioznost pretrpava rasporede njihovih potomaka.
Najjednostavnije rečeno, teško je pronaći vrijeme za seks ako vam je raspored pretrpan od jutra do večeri, a to je upravo ono što roditelji čine trudeći se stvoriti što bolje temelje za budućnost.
Tinder u teoriji i praksi
Tu je još jedna zabluda modernih spojeva - aplikacije kao što su Tinder.
Naime, koliko god djelovale kao odlično rješenje za spojeve i neobavezan seks, činjenica je da stvari ne funkcioniraju tako u stvarnosti. Osim ako niste izuzetno zgodni, samo gubite vrijeme, a ako ste zgodni, sa seksom nećete imati problema s aplikacijom ili bez nje.
Podaci kažu da Tinder bilježi 1,6 milijardi "swipeova" dnevno, ali sve to rezultira sa samo 26 milijuna "matcheva" od čega se dosta toga svodi na razmjenu poruka, ali ne nužno i seks.
Pitanje je zašto ljudi i dalje koriste te aplikacije, a odgovor je jednostavan - sve manje ljudi upoznaje se uživo. Sve je manje muškaraca koji će pristupiti ženi u javnosti, a nakon što je #MeToo pokret uzeo maha, vjerojatnost je da će takvih "uleta" biti još i manje. I ovo nije kritika pozitivnih strana pokreta, već činjenica koja bez ikakve sumnje utječe na ljudske odnose. Posebno mlađe i neiskusne generacije.
Dodatni problem takvih aplikacija je i to što potencijalno dovode do toga da previše izbora izaziva zasićenje. Međutim, sve se na kraju svodi na pojedinačno iskustvo.
Statistike pokazuju da su parovi koji se upoznaju online skloniji bržem ulasku u brak, a i pomažu kod rješavanja nedoumica oko toga sviđate li se nekom ili ne. Isto tako, bolje su rješenje za seksualne manjine koje su se ovakvim aplikacijama daleko bolje okoristile. Istraživanja su pokazala da slobodne lezbijke i gay muškarci imaju daleko aktivniji privatni život od heteroseksualaca.
No na kraju dana sve se svodi na to da je riječ o pomagalu koje će već ionako privlačnim ljudima omogućiti raznovrsniji seksualni život.
Pozitivna strana
Neki u manjoj količini seksa vide i pozitivne strane. Naime, Debby Herbenick je za The Washington Post napisala da je ovo možda rezultat odbijanja neželjenog seksa ili točnije, zdrava reakcija na loš seks. Još jednostavnije, ljudi izbjegavaju seks koji im ne odgovara.
Dodatni razlog je i to što danas sve više mladih prakticira seks kakav su gledali u pornićima, a to je nešto što plaši one neiskusnije.
"Ako si mlada žena i netko te počne gušiti za vrijeme seksa, ne vjerujem da je to nešto čemu ćeš se odmah poželjeti vratiti", govori Herbenick čija su istraživanja pokazala da mnoge djevojke i žene smatraju da seks i bol idu ruku pod ruku upravo zbog utjecaja pornografije u kojoj se često promiče agresivan seks koji jednostavno nije "svačija šalica čaja".
Nadalje, učiti o seksu kroz veze za jednu noć također nije dobra stvar jer usputni seks vrlo je često manje zadovoljavajući od seksa sa stalnim partnerom. Tome u prilog idu i istraživanja da samo 31 % muškarca i 11 % žena doživljava orgazam s novim partnerima.
Na sve to valja nadodati i da su milenijalci daleko sramežljiviji od prijašnjih generacija. Možda su otvoreniji na društvenim mrežama, ali zapravo su sramežljivi uživo.
Prijelazno razdoblje
I to je sve samo dio problema, a neki tvrde da je sve to možda duboko usađeno u nama jer naš seksualni apetit lako se može ugasiti. Ljudska rasa treba seks, pojedinci ne.
Postoji zanimljiva kontradiktornost povezana s modernim životom. Naime, nikada nismo bili sigurniji, ali nešto potiče naše reakcije povezane s opasnošću. Tjeskoba, provjeravanje okoline i lagan san. U ovim okolnostima, instinkt za preživljavanje snažniji je od želje za seksom.
Pad nataliteta jednim dijelom se pripisivao recesiji, ali i 2017. u SAD-u je rođeno pola milijuna beba manje nego u 2007.
Kad sve zbrojimo i oduzmemo, teško je pronaći neki konkretan razlog. Kao i obično, vjerojatno se radi o kombinaciji više faktora. Svijet se prebrzo mijenja i trebat će vremena da se neke stvari stabiliziraju. Razina seksualnog obrazovanja katastrofalna je i u daleko razvijenijim zemljama, a mladi lekcije dobivaju s mjesta čija namjena nije obrazovna. Imamo potpuno disfunkcionalne odnose sa svojim pametnim telefonima i društvenim mrežama, a sve to na štetu međuljudskih odnosa. Tinejdžere pokušavamo zaštititi od svega, uključujući i romantične veze, a to ih čini nepripremljenima za tugu, ali i radosti koje donosi zrelost.
Nalazimo se u prijelaznom razdoblju, a to podrazumijeva i niz problema i pitanja na koja u ovom trenutku nemamo odgovor. No kako to i inače biva, s vremenom ćemo pronaći odgovore i naučiti kako se s time nositi.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati