U HODNIKU zagrebačke Prirodoslovne škole Vladimira Preloga osvanuo je plakat s porukom: "Reci ne Halloweenu jer...", na kojemu su istaknuti razni "razlozi", ponajviše vjerske prirode, o tome zašto bi trebalo "reći ne" Halloweenu.

Sljedeći "razlozi" se na plakatu učenicima predstavljaju kao stvarne činjenice:

• briše granicu između kršćanstva i okultizma
• niječe postojanje grijeha, potrebu za spasiteljem i promovira s kršćanstvom nespojivi nauk o reinkarnaciji
• sotonisti vjeruju da je to jedini dan u godini kada mogu prizivati sotonu
• okultisti i vještice ga koriste za populariziranje svojih umijeća
• najsvetiji je dan vještica i drugih okultista
• spiritistima je poseban dan za prizivanje duhova
• u prošlosti su na ovaj dan najčešće prinošene ljudske žrtve
• magijske i okultne tehnike predstavlja bezazlenima

Plakat postavljen nasuprot kolažima s bundevama i šišmišima

Plakat je, doznajemo, poprilično začudio učenike škole, a iza njega, doznajemo, stoji vjeroučiteljica. Radile su ga učenice koje pohađaju Vjeronauk u toj školi. Plakat je postavljen nasuprot velikog zidnog panoa koji u školi, doznajemo, svaki tjedan uređuje drugi razred. Na velikom zidnom panou trenutno piše Halloween 31. 10. uz kolaže na kojima su nacrtane bundeve i šišmiši pa se čini da je ovaj "anti-Halloween" plakat s namjerom postavljen na to mjesto.

"Najveći problem je što se u neposrednoj blizini, na pločama poput ove na kojoj je plakat u pitanju, nalaze edukativni plakati koji su rađeni u sklopu projekata. Tako se ovaj plakat koji sadrži lažne informacije, govor mržnje i propagandu kakvoj nije mjesto u školi, zbog ostalih plakata koji ga okružuju, može vrlo lako interpretirati kao edukativan, a to nikako nije", javljaju nam čitatelji.

Upit o ovome smo poslali i školi, a odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo.

Što je Halloween?

Noć vještica praznik je koji se slavi noć uoči Svih svetih, 31. listopada, a ranije je bio poznat kao Noć Svih svetih. Sama riječ Halloween doslovno znači "posvećena večer", odnosno noć u kojoj se odaje počast svecima (eng."hallows").

Sve do 7. stoljeća prije Krista, Noć Svih svetih padala je zapravo 13. svibnja. Noć vještica danas se slavi 31. listopada jer je to dan obilježavanja drevnog keltskog festivala Samhain koji se smatra najranijim poznatim korijenom Halloweena. 

Vjeruje se kako je Halloween zapravo nastao iz praktičnog razloga, tako što su plemena rezbarenjem bundeva istjerivala loše vrijeme kako bi im žetva bila uspješna.

Noć vještica potječe od drevnih Kelta i njihovih proslava završetka žetve. Kelti su 1. studenog slavili Novu godinu, a noć uoči slavila se kao oproštaj od obilja ljeta i pozdravljanje početka zime. Njihova proslava bila je posvećena bogu Sunca, ali i "gospodaru smrti" Samhainu, koji u doslovnom prijevodu znači "kraj ljeta".

Iako Halloween nisu osmislili Amerikanci, zanimljiva je činjenica kako je u Americi Halloween drugi najveći komercijalni blagdan, odmah nakon Božića. U Francuskoj i Velikoj Britaniji organiziraju se kostimirane zabave, dok Irci Noć vještica slave krijesovima, raznim igrama i tradicionalnom hranom.

U Rumunjskoj se Noć vještica posebno slavi u Drakulinom dvorcu, a u Meksiku se El Día de los Muertos slavi tri dana te je, za razliku od ostalih proslava, obilježen šarenim bojama i živahnom glazbom kao podsjetnikom na radost življenja. 

Velika zasluga za proširenje proslave Noći vještica pripisuje se redatelju Johnu Carpenteru koji je snimio kultni horor na tu tematiku, a danas se slavi diljem svijeta kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u strašne kostime, ukrašavanje kuće bundevama, paučinom i kosturima te gledanje najstrašnijih horora.

>>Zagorski župnik: Bundeve, joga i horoskop su okultizam. Racionalno trošite vrijeme

>>Svećenik uništio bundeve koje su djeca izrezbarila za Noć vještica i rasplakao klince

>>Češki svećenik djeci je uništio bundeve. Evo što na temu Noći vještica kaže hrvatski