BORIS Bućan, jedan od naših najvećih slikara, preminuo je u 77. godini i pokopan je u krugu obitelji, objavio je Nacionalni muzej moderne umjetnosti na svojim stranicama.

Bućan je rođen 1947. godine u Zagrebu, gdje je 1967. završio Školu primijenjene umjetnosti i 1972. diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti. Za vrijeme studija počinje se baviti grafičkim oblikovanjem kroz izradu plakata za Galeriju Studentskog centra i Dramsko kazalište Gavella.

Održao je više od 70 samostalnih izložbi te sudjelovao na više od 160 grupnih izložbi u Hrvatskoj i svijetu. Na Venecijanskom biennalu 1984. godine predstavljao je bivšu SFRJ serijom plakata velikog formata za HNK-Split. Pet godina kasnije (1989.) sudjeluje na Biennalu Sao Paolo, a 1992. godine na Triennalu u Milanu.

Dodijeljene su mu nagrade Zagrebačkog salona (1970. i 1983.), ZGRAF-a (1984), Brončana plaketa (Varšava, 1974.), Zlatna medalja, BIO Ljubljana (1984, 1988, 1992.), Zlatna plaketa Triennala kazališnog plakata (Novi Sad, 1974.), Grand Prix na Triennalu plakata, (Trnava, Slovačka, 1995.) te prva nagrada na 7. međunarodnom bijenalu kazališnog plakata (Rsezów, Poljska, 1999.).

Njegovo najpoznatije djelo je Žar ptica

Jednu od najvećih potvrda svog rada Bućan je dobio kada je njegov plakat Žar ptica (1982.) za balet Igora Stravinskog u izvedbi splitskog HNK objavljen na naslovnici kataloga izložbe The Power of Poster londonskog Victoria and Albert Museuma, koji predstavlja pregled povijesti oblikovanja plakata i uključuje oko 250 plakata nastalih od 1870. do danas.

Originalni plakat je bio velik dva metra u oba smjera, a kao većina Bućanovih plakata, ima crni porub koji je postao, u jednu ruku, i njegov zaštitni znak, a u svemu dominira zelenilo usred kojeg stoji neobična androgina utvara koja podsjeća na pticu u crvenim potpeticama.

"Fascinantno originalna kreacija, istovremeno bizarna, uzbudljiva i raskošna. Savršen dizajn za uzlete mašte kakve izazivaju i baleti Stravinskog. Nevjerojatna je studija kontrastne geometrije i kolorita, iako je teško točno reći što je Bućan htio svojim androginskim, nejasno egipatskim ptičjim stvorenjem postavljenim na crvenim cipelama. Nedvojbeno je provokativna, a kad je cilj privući pažnju užurbanih prolaznika, možda je provokacija i više nego dovoljna", opisala je djelo aukcijska kuća Rennert’s Gallery koja ga je prošle godine prodala za 13.200 dolara.

Bućan je jedini hrvatski umjetnik čiji se radovi nalaze izloženi u stalnom postavu najveće središnjice moderne umjetnosti – njujorške MoMa-e. Međutim, iako muzej u New Yorku većini umjetničkih laika zvuči kao nedostižan vrhunac umjetnikove karijere, Bućan je izlagao diljem svijeta i njegova su djela stajala izložena u nekim od najpoznatijih svjetskih muzeja, tik uz ostala velika umjetnička imena iz opće kulture.

Njegova djela danas se nalaze u nekim od najistaknutijih muzeja i galerija u svijetu (Cooper-Hewitt Museum u New Yorku, Staatliches museum fur angewandte kunst u Münchenu, Deutsches plakat Museum u Essenu, State Library of Victoria u Melbourneu i dr.).