Foto: 123RF

STRUČNJACI procjenjuju kako je čak 1,9 milijardi ljudi (i čak trećina djece u Europi)u opasnosti zbog nedostatka joda koji može dovesti do oštećenja mozga.

Nedostatak joda može se izbjeći konzumacijom morskih plodova, žitarica i kravljeg mlijeka. Jod je ujedno neophodan za pravilno funkcioniranje štitnjače, a njegov nedostatak u dječjoj dobi može dovesti do intelektualnih teškoća.

Istraživanje je pokazalo kako je nedostatak joda u prehrani kod djece školske dobi u Velikoj Britaniji povezan s nižim kvocijentom inteligencije.

Jod u trudnoći

Trudnice i dojilje imaju nešto veću potrebu za jodom jer štitnjača proizvodi više hormona i gubi više joda zbog prijenosa na bebu u trbuhu, tijekom proizvodnje mlijeka i učestalog mokrenja.
Do 4. mjeseca trudnoće dok bebina štitnjača ne krene lučiti hormone samostalno, beba je ovisna o unosu joda preko majčine prehrane.

Procjenjuje se da dvije trećine trudnica u Europi ne konzumiraju dovoljno joda u svojoj svakodnevnoj prehrani. Upravo zbog ovoga je Svjetska zdravstvena organizacija počela zagovaranje dodavanje joda u kuhinjsku sol.

Alternativno rješenje je preporučiti trudnicama uzimanje prenatalnih vitamina koji, između ostalog, sadrže i jod.

Znanstvenici su dokazali da davanje joda trudnicama može potaknuti povećanje IQ-a kod djeteta za prosječno 1,22 boda. Postotak možda nije značajan, no kada se uzme u obzir cijela jedna populacija krajnji rezultat, osobito kada su u pitanju djeca s posebnim potrebama, svakako je značajan.

No, jod ne treba uzimati bez konzultacije s liječnikom i utvrđivanja je li vam uopće potreban ili ga dovoljno unosite svakodnevnom prehranom. Jod sa sobom nosi i neke rizike, pa pretjerani unos može utjecati na rad štitnjače.

Iako je dokazano da jod bitno utječe na djetetov IQ u slučajevima teškog nedostatka joda, istraživanje nije provedeno na  populaciji kod koje je prisutan blagi nedostatak joda, no stručnjaci smatraju kako povećanje IQ-a i smanjenje troškova liječenja posljedica zbog nedostatka joda, mogu biti i veći nego što se u početku računalo.

Joda u Hrvatskoj u morskoj vodi ima dovoljno, no u tlu ga je sve manje pa se procjenjuje da je dnevni unos joda prosječno ipak ispod preporučene granice.

Razinu joda u organizmu moguće je utvrditi analizom urina, a nalazi ispod 100 mcg/l ukazuju na ozbiljniji nedostatak joda.

Iako je u Hrvatskoj praksa jodiranja soli prisutna od 1953. godine, a u posljednja dva desetljeća je količina dodanog joda u sol udvostručena i dalje je moguće da se putem prehrane ne unese dovoljno joda, osobito kod osoba koje paze na smanjeni unos soli.