TEA FRANJČIĆ iz Hrvatske se prije godinu i pol preselila u Sloveniju. I ona i suprug su zaposleni pa u Hrvatskoj ne bi imali pravo na dječji doplatak, čak ni za vrijeme trajanja njezinog porodiljnog dopusta jer njihova primanja prelaze cenzus za 100 do 200 kuna. S druge strane, u Sloveniji za šestero djece prima 850 eura dječjeg doplatka.

Zbog te, kako kaže, nepravde okupila je istomišljenike i kao Građanska inicijativa ZA djecu pokrenuli su peticiju za povećanje dječjeg doplatka u našoj zemlji.

"Konkretni zahtjevi inicijative su ukidanje cenzusa, fiksni dječji doplatak za svako dijete u iznosu od 100 eura, povećanje uvećanog dječjeg doplatka za 1. i 2. stupanj na 150 eura i na 3. i 4. stupanj 200 eura. I tražimo izmjenu zakona po hitnom postupku, ne iduće godine", rekla je u razgovoru za Index.

Potpise su počeli prikupljati online 4. siječnja i do danas ih je pristiglo više od 75 tisuća. Ali to nije ni blizu konačne brojke. Naime, od ovoga tjedna potpisi se skupljaju i u gradovima diljem Hrvatske - od Vukovara, preko Osijeka, Varaždina, Zagreba, Rijeke, do krajnjeg juga.

"Rekla bih da smo pokrili cijelu državu. Od prekjučer imamo građane koji skupljaju potpise na preko 70 lokacija, s tim da u svakom gradu ima i više lokacija na kojima se može potpisati. Sudjeluju i privatnici, institucije, udruge i mnogi drugi, tako da, rekla bih da su građani pokazali izuzetnu volju i organiziranost, kao i sklonost da pomognu u svemu, sudjeluju baš u svakom aspektu inicijative", govori nam.

Mnogi roditelji prelaze cenzus za par centi i ostaju bez dječjeg doplatka

U Hrvatskoj je problem što mnoge obitelji ostaju bez dječjeg doplatka unatoč tome što su na pragu socijalnih slučajeva zbog malih primanja. Dječji doplatak u Hrvatskoj iznosi od 26.49 do 72.09 eura, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za studeni 2022.

"Da, mnoge obitelji ostaju bez dječjeg doplatka zbog smiješnih iznosa od 10 centi ili par eura, a primanja su im daleko od onoga što je potrebno za kvalitetan život, nevezano za broj djece. Kod oba zaposlena roditelja na minimalcu nerijetko se događa da prelaze cenzus za svega par centi i to jest velik problem u ovom svemu", pojašnjava nam.

Što kažu vladajući?

Predstavnicima inicijative vrata je otvorio Središnji državni ured za demografiju i mlade, gdje su se nedavno sastali s državnom tajnicom Željkom Josić.

"Da budem iskrena, nismo očekivali ništa od prvog održanog sastanka. Saslušali su nas, kao i mi njih i osobno mogu reći da se ne slažemo s onim što nam je rečeno i javno smo iznijeli mišljenje o tome. Brojevi, statistika i činjenice, kao i građani su na strani naših zahtjeva i to je vrlo lako dokazivo. Imamo i izračun prema proračunu RH za 2023., gdje se brojčano može pogledati stvarno stanje i koliki minimum tražimo. Također, kažu da zahtjevima zakidamo pojedine građane, što opet nije istina jer jednostavno matematikom to se lako dokaže", ističe Franjčić.

U listopadu je Središnji državni ured za demografiju uputio u javnu raspravu plan zakonodavnih aktivnosti za 2023., u kojem se za zadnji kvartal najavljuju izmjene Zakona o dječjem doplatku, odnosno povećanje doplatka uoči izbora za postojeće korisnike te proširenje na nove korisnike, no opet nema ni spomena o univerzalnom doplatku za svu djecu.

"Njihov plan izmjene ovog zakona je, da budem iskrena, sramotan, jer ako uzmemo u obzir povećanje minimalne plaće ove godine, njihov plan podizanja cenzusa sveo bi se na možda sitan broj obitelji koje bi imale doplatak. Te izmjene bile bi toliko minimalne da ne bi bile ni vrijedne spomena, što je, opet, vrlo lako izračunati. Također, dogovaramo sastanke i s ostalima u Vladi RH koji su zainteresirani, a ima ih dosta. Šanse za ispunjenje naših zahtjeva isključivo ovise o volji vladajućih", smatra.

Njemačka od 1. siječnja 2023. daje 250 eura za svako dijete

Zakon o dječjem doplatku u Hrvatskoj se nije mijenjao preko 20 godina. Što se tiče nekih drugih europskih zemalja koje također imaju univerzalni dječji doplatak, Njemačka od 1. siječnja daje 250 eura za svako dijete, Irska isplaćuje 140 eura mjesečno svakom djetetu, mali Šveđani primaju 123 eura mjesečno, a u Austriji sva djeca do 3 godine primaju 114 eura doplatka, djeca do 9 godina 121 euro, a od 10 do 18 godina 141 euro. U Nizozemskoj ovisno o dobi djece doplatak iznosi 223 eura za djecu do 5 godina, a najveći je, od 319 eura, za djecu u dobi od 12 do 17 godina.

"Zvuči smiješno, ali tako je. Mi smo u Europskoj uniji pa mislim da je zbilja vrijeme da se taj zakon izmijeni i bude koliko-toliko ukorak s ostalim europskim zemljama. A zašto toliko zaostaje i zašto se toliko dugo nije mijenjao, zbilja ne znam jer ne mogu naći ni jedan logični razlog za to", nastavlja Franjčić.

I na kraju, pitamo našu sugovornicu zašto potpisati peticiju.

"Zato što, a to je najbitnije, jedino ovim našim zahtjevima ni jedno dijete neće biti zakinuto, bez obzira na uspjehe roditelja, jer poanta i jest da je svako dijete jednako i da je dječji doplatak pravo svakog djeteta, a ne socijalna mjera. Zaposleni građani ne smiju biti zakinuti u ovom dijelu, to jest njihova djeca jer dječji doplatak je, kako i ime samo kaže, 'dječji' i treba ga imati svako dijete. Nebitno je kolika su primanja u obitelji jer se dječji doplatak treba gledati isključivo kao pravo djeteta i tako mu treba pristupiti i po uzoru na ostale razvijene EU zemlje. Moramo ići u tom smjeru."

Pravo na dječji doplatak u Hrvatskoj trenutno ostvaruje 245 tisuća djece, a kada bi inicijativa polučila uspjeh i osigurala ga za svako dijete, primalo bi ga oko 744 tisuće djece i mladih do 19 godina.