NASTAVA u većini srednjih škola počinje između 7:30 i 8 sati pa su učenici trećih razreda zagrebačke II. gimnazije odlučili uzeti stvar u svoje ruke. U sklopu predmeta Škola i zajednica, pod vodstvom profesorica Marine Vitković i Irene Ihas, pokrenuli su akciju Umor u moru učenika kako bi početak nastave u svojoj školi pomaknuli na 8:30.

O tome su proveli anketu među učenicima, provode intervjue s profesorima, planiraju istraživanje i s učenicima drugih škola, već su se sastali s ministrom rada Marinom Piletićem, dogovaraju sastanak u Ministarstvu obrazovanja te edukacije u Institutu za medicinska istraživanja, piše Jutarnji list.

"Napravili smo analizu stanja u našoj školi i ustanovili da je pomicanje početka nastave za pola sata moguće bez dramatičnih posljedica. Budući da imamo nastavu u dvije smjene i da dijelimo prostor škole s VII. gimnazijom, koja radi u suprotnoj smjeni, moramo paziti da nastava završava u isto vrijeme kao i sada. Stoga predlažemo da se školski sat skrati na 40 minuta", objasnila je učenica Lara Žilavec.

Dobra praksa MIOC-a

Uzor im je zagrebački MIOC, odnosno XV. gimnazija, u kojem se učenici, zbog potresa i dijeljenja školskih prostorija s drugom školom, nikada nisu vratili na staro i cijelo vrijeme imaju školski sat od 40 minuta. 

"A njihovi učenici i dalje postižu najbolje rezultate na maturi. To je empirijski dokaz da stvar itekako može funkcionirati", smatra učenica Alma Ambroš.

Njezina vršnjakinja Lara Erceg kaže da im je ministar Piletić savjetovao da naprave temeljitu stručnu podlogu te predlože ministru obrazovanja da II. gimnazija bude eksperimentalna škola koja će tijekom određenog perioda počinjati kasnije s nastavom i imati kraći nastavni sat. Na kraju testnog perioda vrednovali bi se rezultati i donijela odluka.

Ravnatelj je skeptičan

Ipak, ravnatelj II. gimnazije Drago Bagić je sumnjičav.

"Znate koji bi to bio gubitak radnih sati i gradiva? To je 10 posto nastave manje. Iz hrvatskog bi izgubili nastave kao da tri tjedna ne idu u školu. To je izazivanje vraga. Osim što bi se za to trebao mijenjati Zakon, mislim da bi svaki roditelj koji bi procijenio da mu je dijete lošije prošlo na maturi zbog kraćeg školskog sata imao pravo tužiti školu", smatra ravnatelj.

Što kaže znanost?

Prema stručnjaku za san Paulu Kelleyju, kriza nedostatka sna veliko je opterećenje za mlade odrasle ljude u današnjem svijetu. Njegov prijedlog je da se početak školskog dana prilagodi dobnoj skupini. Prema tome bi škola za dobnu skupinu od 8 do 10 godina trebala početi u 8 i 30, za dobnu skupinu do 16 godina trebala bi početi u 10, a za osamnaestogodišnjake u 11 sati ujutro.

Iako ovo možda zvuči drastično, taj pristup ima znanstvenu podršku. Prema Nacionalnoj zakladi za san, adolescenti ne otpuštaju melatonin, hormon koji pomaže pri regulaciji unutarnjeg sata, sve do 11 sati navečer. Ti hormoni ne prestaju kolati krvlju sve do u kasne jutarnje sate, zbog čega im je teško rano ustati.